Nedavno je u Hrvatskoj iz štampe izašao zbornik
naučnih radova na temu straha, pod naslovom NARACIJE STRAHA, u kojem
možete naći i moj rad pod naslovom „Strava ili užas: lažna dilema“.
Evo više detalja o knjizi:
NARACIJE
STRAHA
ur.: Natka Badurina, Una Bauer i Jelena Marković
izdavač: Leykam
international & Institut za etnologiju i folkloristiku
godina
izdanja: 2019
broj
stranica: 328
format:16
x 23 cm
povez: meki
Ovo
je sažetak mog rada:
Strava ili
užas: lažna dilema?
Učestala distinkcija
u horor književnosti neretko
predstavlja stravu (eng. terror)
i užas (eng. horror) kao različite žanrove. Ona je utemeljena je na određenju
strave i užasa kao dve nepomirljive suprotnosti kod spisateljice gotskih romana
En Redklif, u eseju „O natprirodnom u poeziji“, prema kojem strava „uvećava
dušu i budi joj odlike sve do najvišeg nivoa života“, dok ih užas „sužava,
smrzava i gotovo uništava.“ Suprotstavljene
„krajnosti“ strave i užasa sažeto su prikazane kroz tabelu čija analiza
implicira čitav niz izvedenih dihotomija. Rad problematizuje ove dihotomije
ukazujući na specifičnost
umetničkim delom potaknute emocije koju je filozof Noel Kerol nazvao
„umetnička strava“, a naročito se oslanja na integracionističko određenje
emocije koju Džulijan Hanič naziva „Angst-Lust”, ili prijatni strah. Razvijajući Haničevo određenje, rad
postavlja hipotezu da je poetika horor žanra zasnovana na izazivanju emocije prijatnog
straha kroz stalnu tenziju između strave i užasa, sugestije i pokazivanja. Dokazi
da se radi o jednoj emociji širokog dijapazona nalaze se u primerima iz klasičnih priča E. A. Poa i M.
R. Džejmsa. Rad pokazuje da ne
postoji inherentna vrednosna pretpostavka sadržana u jednoj ili drugoj
krajnosti prijatnog straha i da su
vrhunski umetnici strave i užasa sa podjednakim umećem baratali i jednim i
drugim oblikom horora.
Ključne
reči: strava, užas, žanr, „art-horror“, „Angst-Lust”
Ukratko o knjizi:
Svako doba,
svako društvo i svaka kultura imaju svoje strahove. Danas se čini da su nadu u
bolji svijet I prosperitetnije sutra dijelom zamijenili anksioznost i strah kao
temeljni osjećaji koji oblikuju kulturne imaginacije XXI. stoljeća. Strahovi
suvremenog čovjeka nisu samo strahovi od drugoga i drukčijeg nego i od bliskoga
i poznatoga. Neki su strahovi globalni, drugi lokalni i tipični za pojedine
društvene ili manjinske skupine, neki su potaknuti recentnim ili povijesnim
događajima (imperijalnim nasljeđem, ratovima, terorističkim napadima, prisilnim
migracijama, korporativnim ugrozama, jačanjem nacionalizama i fašizma), dok su
drugi duboko ukorijenjeni u kulturnom i sociopolitičkom imaginariju dugoga
trajanja.
Dosadašnja
istraživanja straha znanstvenici okupljeni u ovom zborniku žele nadopuniti
novim interdisciplinarnim interpretacijama straha kao sredstva podređivanja i
discipliniranja drugog te kao odrednice prostora, vremena i (izvan)književne
zbilje. U fokusu svih tekstova je uloga jezika te usmenog i pisanog
pripovijedanja, u oblikovanju, poticanju, prijenosu I rastakanju ljudskih
strahova.
Šta tačno ima u knjizi? Evo sadržaja:
Detaljnije o knjizi:
Autori priloga
u zborniku istražuju kako se pripovjednim strategijama i pripovijedanim
događajima strahovi oblikuju u svakodnevnoj interpersonalnoj komunikaciji, ali
i u javnome diskursu, u medijima i na društvenim mrežama, u književnosti,
vizualnim i izvedbenim umjetnostima i dr. Nekoliko je radova posvećeno
diskurzivnosti straha u književnosti, počevši od teološke interpretacije motiva
straha u Knjizi o Tobiji (Beck), preko uloge straha u romanesknoj poetici Ayn
Rand (Škopljanac), analize predajnih motiva i tema koji se koriste za uobličavanje
i razobličavanje straha u romanima Živi i mrtvi Josipa Mlakića te Črna mati
zemla Kristiana Novaka (Rudan) do studije anksioznosti u postapokaliptičnim
distopijskim svjetovima tzv. „klimatske fikcije“ (Bradić). Povijesnim
strahovima, odnosno temama društvene anksioznosti vezane uz specifične
povijesne pojave u određenim sredinama posvećeno je nekoliko radova napisanih s
različitih disciplinarnih motrišta. Tako se, primjerice, povijest straha u
srednjovjekovnoj Dalmaciji i konstruiranje (demonskih) neprijatelja u lokalnim
predajama prati kroz praksu apotropejskih grafita uklesanih na liminalne
prostore kuća u Šibeniku i drugim dalmatinskim gradovima i ruralnim naseljima
(Vodanović); opisuje se društveni i politički kontekst „velikog straha“ 1755.
godine u Zagrebu uslijed učestalih pobuna kmetova i vojnika (Vukobratović);
propituje se uloga figure razbojnika u širenju atmosfere straha u Istri nakon
Prvoga svjetskog rata (Han); uvid u progone vještica temeljene na zapisnicima
sa suđenja u Križevcima u 18. stoljeću, nadopunjuje se uključivanjem pojmovlja
„afektivne politike“ i „afektivne atmosfere“, a vještičji diskurs promatra se
kao oblik histerije (Polgar); donosi se povijesni pregled iracionalnog straha
od prividne smrti i prijevremenog ukopa ili „tatofobije“ koja je u zagrebačkoj
sredini promijenila pogrebne prakse na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
(Priante); analitički se produbljuje kultura straha koja se razvila u pamćenju
istarskog egzodusa u književnom, historiografskom i političkom diskursu
(Badurina). Nekoliko se radova bavi aktualnim društvenim strahovima i fobijama
– zastrašivanjima u obrazovnom procesu, u „militariziranom i otuđenom
edukacijskom sustavu“ koje razvija pedagogiju straha (Govedić); različitim
strahovima vezanim uz politiku procjepljivanja djece, počevši strahom od
posljedica cijepljenja djece koji generira strah od pojavljivanja novih
epidemija i vraćanja starih zaraznih bolesti (Katarinčić); ulogom šutnje u
komuniciranju straha u pripovjedačkim i kazivačkim situacijama koje prenose traumatsko
iskustvo (Marković); izvedbom „političke paranoje“ na primjeru akcija i
performansa Tomislava Gotovca, koja se interpretativno dovodi u vezu sa
strahovima koje potiču aktualne teorije zavjere (Marjanić). Proučavanje straha
imperativ je naše današnjice zbog toga što nas osvještavanje sveprisutnosti
straha i poznavanje njegovih mehanizama ujedno osposobljuju za njegovo
nadilaženje. Temelj je folklorističkog pristupa strahu u ovoj knjizi postavka
da pripovijedanje, od najstarijih zapisa do digitalnih zapisa, može pružiti
učinkovit otpor kulturi straha.
Kako nabaviti knjigu?
Ako ste u Hrvatskoj – lako; ako
niste – malo teže, ali sreća prati hrabre!
Da li kupovati knjigu (koja se
prodaje za oko 25 eu!) samo zbog mog teksta?
Ne. Moj rad moći ćete da čitate u knjizi
gde će biti sabrani brojni moji noviji teoretski radovi o hororu pod naslovom EKSTREMNI
POGLEDI koja će iz štampe izaći u Srbiji... jednog dana. Verovatno
iduće godine, mada, ko zna...?