Friday, October 24, 2025

SAJAM KNJIGA 2025: Ghoulove preporuke

 

Ko oće da bojkotuje, nek bojkotuje, a može usput i sebi da odseče neki ud, u znak protesta, kako bi bojkot bio još „učinkovitiji“: That will show them! A za one koji planiraju da svrate na Vašar knjiga (tuđi nećemo, bolji zasad nemamo), bar na jedan dan, evo najnovijih izdanja horora, mraka i pameti, knjiških i stripskih, na koja valja da obratite pažnju.

Nisu tu samo naaaajnovije knjige i stripovi, jer većina ljudi ne prati izdavaštvo fanatično, iz dana u dan: ovde su uvrštena i neka pomena vredna izdanja koja su izašla posle prošlog sajma, tokom ove godine.

Dakle, idemo redom…

 

GHOUL PRESS

Ove godine vaš omiljeni horor pisac nema novo prozno delo – nema novih romana, niti novih priča, i ko zna kada će ih biti, gotovo sigurno neće ni iduće godine, jer u idućih 10 meseci treba da napišem dve ozbiljne knjižurine od nonfiction sorte (jednu od njih na američkom jeziku).

Zato, ako vam fali neka moja ranija, nabavljajte za sebe ili kao poklone sebi dragim osobama, dok ima: neke od njih su na izmaku. NAŽIVO i PROKLETIJE imam manje od 100 komada, i nije nemoguće da mi neka od njih „ode“ tokom Sajma. Uprkos inflaciji, cene su stare (vidi dole).

Na celom Sajmu, moje knjige se nalaze jedino na štandu KONTRASTA, ali imaću ih i ja pri sebi, gde me uhvatite naživo.

Na sajmu ću biti sve vreme, svih dana osim 1. novembra, pa me potražite na štandu ORFELINA, najbolje uz najavu; ako me ne vidite tu, to znači da sam negde okolo – recite ljudima na štandu da me potraže, pozovu.

Šta možete od mene kupiti? Ovo:

romani: NAŽIVO (1.000 din), PROKLETIJE (1.000 din), ZADUŠNICE (1.000 din);

zbirka priča: DIVLJA KAPELA (900 din).

KULT GULA (1.200 din) je praktično rasprodat: imam bukvalno još TRI extra komada. Dakle, ko je dosad kupio, kupio je, a ko ne kupi ove tri dok su tu, to mu je to… reprinta neće biti.

U ponudi je i moj izbor + pogovor: DECA NOĆI: Najbolje horor priče Roberta E. Hauarda (1.000 din).

       



            Moooožda ću imati pri sebi i neki primerak romana IZGUBLJENE DUŠE Popi Z. Brajt, koji izdaje Veseli četvrtak, ali to za sada nije sigurno. Ko me na licu mesta pita – neće da skita…

 

ORFELIN

Orfelin za Sajam izdaje četiri nove horor knjige – plus kao petu – dopunjeno, s novim ilustracijama, izdanje knjige VILE I ZMAJEVI.

Novi horori su:

PSIHO Roberta Bloha

PUSTA KUĆA Aldžernona Blekvuda

PESME MRTVOG SANJARA – Tomasa Ligotija 

i mega-studija dr Ognjanovića DOLAZAK HORORA – KNJIŽEVNOST.



Kliknite na svaki od naslova za više detalja o ovim knjigama.

Ovog leta smo objavili i omnibus izdanje koje sadrži podugačku novelu (ili kratki roman) PAKLENO SRCE i roman KABAL Klajva Barkera. Detalji o tome su OVDE.

 

Ovo je spisak svih knjiga „Poetike strave“, pa potražite na štandu ako vam neka fali.

NEKE od ovih su rasprodate i nema ih trenutno, a koje su to – stvarno nemam pojma, pitajte direktno Orfelin.

            Orfelinov štand je na istom mestu kao i nekoliko godina unazad: od gl. ulaza u Halu 1 skrenete levo, a posle 30-ak metara desno ćete videti ORFELIN, prekoputa Pravosl. crkve i Habjanović šita...



Na tom štandu ću biti sve vreme, svih dana Sajma, osim 1. novembra.

 

BEDEM IZDAVAŠTVO

Ove godine ne učestvuju na Sajmu, ali ako želite horor romane Mladena Milosavljevića, čujem da bi trebalo da ih ima na štandu Delfija.

 

FILMSKI CENTAR SRBIJE

Dve nenormalno skupe nove knjige možda će biti sa povoljnijim popustom, kao i uvek samo u sredu. Ova košta 3.000 rsd. 

Šiki mu ga naročito daje po skupoći, što je već standardno za njegove knjige: ova košta 6.000 rsd! Tajkuni neka mu ih čitaju, a sirotinja nek se uvati u kolo s ovima što pevaju „Zaaa Beooograaaad…“

 

TANESI

Tanesi ni ove godine nije izneverio: tu je jedan možda čak i premoderan horor roman nekakvog Jutjubera-senzacije

https://tanesi.co.rs/proizvod/cudne-kuce-ukecu/

 

i jedna znalački priređena antologija klasičnih japanskih hororičnih priča.

https://tanesi.co.rs/proizvod/snezna-zena-antologija-tradicionalne-japanske-fantastike/

  

VESELI ČETVRTAK

            Posle nekoliko godina odsustva, Veseli četvrtak je ponovo na Sajmu, ALI – naglašavam ovo, da ne bude zabune, BEZ STRIPOVA! Ako želite VČ stripove, kupujte ih na ogromnom oktobarskom popustu ONLAJN, a na Sajmu tražite SAMO njihove knjige.

            Knjige?!

            Da. Ovaj izdavač, do sada prepoznatljiv po strip izdanjima, počinje da izdaje i knjige, i pokreće nekoliko edicija proze. Jedna od njih zove se „TREPET“, posvećena je savremenom hororu, od Kinga nadalje, do danas. Urednik je dr Dejan Ognjanović. Na njihovom štandu potražite prvu knjigu u ediciji „TREPET“, a to je IZGUBLJENE DUŠE Popi Z. Brajt.

U pitanju je Biblija gotičara i vampiroljubaca, krvava modernizacija vampirskog mita (s nekoliko originalnih tvistova), i dešava se u mladalačkim potkulturama širom Amerike, ali sa središtem u egzotičnom, atmosferično-mističnom Nju Orleansu… Nadam se da ste već dosad čitali UKUS PELINA, zbirku njenih genijalnih priča koje je izdao Orfelin a preveo Dr Ghoul. Ovaj roman je iz tog njenog, najboljeg, ranog perioda.

            Knjige ove edicije su u mekom povezu, a sadrže i pogovore urednika i biografske beleške o autorima. Korice za prve tri knjige radi velikan i genije i živi klasik domaće ilustracije, legendarni Igor Kordej.

Druga knjiga TREPETA je zbirka IMAGO SEKVENCA Lerda Berona, i trebalo bi da izađe pre kraja ove godine (nov. ili dec.), a treća će biti zbirka LAŽI I RUGOBE Brajana Hodža i nju očekujemo na samom početku 2026. Posle toga? Ko preživi, pričaće. Svakako će zavisiti i od odaziva čitalaca-kupaca na ovu ediciju…

A možda će vas zanimati i neke druge knjige koje je VČ izdao uoči sajma?

Pogledajte ih unapred na sajtu: https://veselicetvrtak.rs/

Preporučujem četiri Marčelove MALTEREGO knjige, ne samo zato što sam im ja bio urednik. ima tu dosta fantastike, kako knjige odmiču sve više hororične, s kulminacijom u 4. knjizi, INTRONAUT, koja je zaista horor-relevantna.

 

RED BOX

Obavezno overiti ovu hororoliku knjigu:

SLUŠNA TRUBA

Roman Slušna truba (1974) verovatno je najpoznatije i najuspelije delo britansko-meksičke slikarke, vajarke i književnice Leonore Karington. Nominalno nadrealistička proza, satkana od gotskog romana, parodija na ezoteričnu i okultnu literaturu (Agripa, Gurđijev) i pastiša, crnohumorno dočarava svet starenja kao drugog detinjstva, punog životinja koje govore, namigujućih opatica, dvojnika, snova pod velom uspomena, uspomena pod prozirnim zavesicama dremke, kao i brojnih drugih zadovoljstava nespokojne, čudesno senilne imaginacije.

 

SVAKO ZA SEBE, A BOG PROTIV SVIH

Sećanja Vernera Hercoga opisuju život veći od života, koji ne bi stao ni u njegove poznate filmove. Poetična i filozofska promišljanja smenjuju se sa avanturističkim i emotivnim životnim epizodama, koje nam prikazuju iskrenog, hrabrog i radoznalog čoveka spremnog da se strastveno bori za umetnost.

 

OSVAJANJE BESKORISNOG

Osvajanje beskorisnog je pre svega poema u prozi epskih razmera, hronika ludila, pripovedanje o katastrofi i, naravno, o osvajanju. Putovanje u amazonsku prašumu (jer Hercog se nije zadovoljio snimanjem u studiju i korišćenjem specijalnih efekata), neka vrsta negativa ili obrnute slike obećane zemlje, koja je bila nužna da bi se snimila priča o čoveku opsednutom idejom da podigne operu usred džungle, zbog čega će morati da prebaci parobrod preko planine

 

SAMOUBISTVO

Why not?

Uspomena na prijatelja iz detinjstva koji se ubio toliko je proganjala Eduara Levea da je rešio da joj u potpunosti posveti svoju jedinu pripovest. Taj portret, intoniran kao esej o samoubistvu, naposletku se pretvara u skriveni autoportret.


KOSMOS IZDAVAŠTVO

Obratite pažnju na Hotornove hororične priče, to sam ja hteo da radim u Orfelinu.

kao i na sve što vidite od Bečanovića, a naročito ako budu njegov roman o Hičkoku GORSKI ORAO i studija o MARNI i gotska studija o slikarstvu:



PRESING

Priče iz mećave i tmine, tri nove i tri stare priče. Ratne horor priče, priče  iz mećave i tame, sablasti, priviđenja, demonsko i natprirodno ali i ono demonsko u ljudima...


SLUŽBENI GLASNIK

Ovaj must have možete sad kupiti za 2-3.000, a možete i za godinu-dve za oko 1000. Ali svakako - valja se.



GRADAC

Obrati pažnju, naročito na Žileta. A cena za ovaj skromni knjižuljak je bezobrazno nenormalnih 1.100 din! Ukradite ga!



LAGUNA

 AKADEMSKA KNJIGA



KONTRAST

Osim lokacije – austrijskih Alpa, i glavnih junaka – oživljenih mrtvaca Edgara Gštranca, Gudrun Bihler i Karin Frencel, u romanu Deca mrtvih Elfride Jelinek nema prepoznatljivih i stabilnih koordinata na koje smo navikli u susretu sa klasicima, poput zapleta, dijaloga, motivacije. Naprotiv, asocijativna naracija napunjena jezičkim igrama i referencama uporno se prekida elementima horora i ekperimentalnog teatra, kao i grotesknim slikama, aluzijama na austrijsku političku realnost ili istoriju, te reklamama, kritikom konzumerizma, kontemplacijom, hajdegerovskom terminologijom i štajerskim dijalekatom.

Prelamajući ispraznost i haotičnost stvarnosti zakopane u blatu sleglom nakon Holokausta, kroz naizmenično nizanje isečaka iz svakodnevnog suživota mrtvih junaka, Jelinek iznova i iznova ispisuje uništenje: raspadanje jezika i jezičkih nizova, razornost ali i razaranje prirode, otiranje ljudskih tela u ekstatičnim nekrofilsko-erotičnim scenama.

Roman Deca mrtvih Elfride Jelinek, austrijske spisateljice i dobitnice Nobelove nagrade za književnost, često je označen kao njen magnum opus, što svojim obimom, intenzitetom i stilom i dokazuje.


 S T R I P O V I 

 

STALKER

 

FILIP DRIJE: LOUN SLOUN – STELARNI INTEGRAL

SPEKTAKL EPOHALNE PRVORAZREDNOSTI!

Za ovo izdanje ide Gulov Pečat Prvog Reda sa Zlatnim Zracima!

 

Osam vekova nakon apokaliptičnog događaja znanog kao Velika strahota pratimo neverovatne pustolovine Louna Slouna, koga, tek što mu je svemirski brod uništen, zarobljava entitet poznat kao Onaj Koji Traga. On potom biva bačen u drugu dimenziju, gde postaje svemirski odmetnik i skitnica s neobičnim moćima. Zatiče se usred međuplanetarne borbe između svemirskih pirata, džinovskih robota, mračnih bogova i bića iz drugih dimenzija. Nalik kakvom futurističkom Odiseju, Loun Sloun je primoran da usamljen luta univerzumom koji mu je potpuno stran.

 

U bibliografiji francuskog strip-autora Filipa Drijea, često nazivanog „svemirskim arhitektom”, poznatog po svom grafički zadivljujućem ali i avangardnom stilu, kao magnum opus ističe se njegov serijal Loun Sloun. Odmah po pojavljivanju, 1966. godine, postao je simbol vizuelnog eksperimentisanja u stripu. U sledećih pola veka, sve do 2012. godine, kroz raznorodne fantastične priče o samotnom vaseljenskom pustolovu, Drije je, u duhu epohe koja je ubrzo iznedrila slavni časopis Metal irlan, istraživao ontološka pitanja, na inspirativan način zadirući u pitanja teologije i tehnologije, haosa i kosmičke harmonije. Posledično, njegov heroj Loun Sloun nije klasični avanturistički junak, već figura osuđena na lutanje kroz zagonetna zvezdana prostranstva, suočena s pitanjima identiteta i slobodne volje. Drijeov rad otvorio je vrata za nove kreativne pristupe u stripu, brišući granice između narativa, ilustracije i apstraktnog stvaralaštva. Njegov uticaj primetan je i u filmskoj i konceptualnoj umetnosti, a Loun Sloun, čije je objavljivanje potrajalo  gotovo pola veka, suvereno se svrstava među evropske stripske klasike.

 

Stalker vam u dvotomnom Stelarnom integralu predstavlja sabrani devetodelni serijal!

 Prevod: Dragan Milojević / Lektura: Agencija Mahačma / Upis: Nenad Marinković / Dizajn: Ivica Stevanović

Broj strana: 704 (knjiga 1: 336 str, knjiga 2: 368 str) / Boja: kolor / Format: 210 x 297 / Povez: tvrdi / Tiraž: 500 / Štampa: Rotografika

Maloprodajna cena: 10.950 dinara

Promo cena: 8.760 dinara (važi do 15. 11. 25)

 

Ovo je strip izdanje godine, a i mnogo šire, apsolutni je must have i vredi svoje težine u zlatu, a kamoli bednih 70 evra (na Sajmu)!

Moj najsnažniji Pečat; a biće do kraja godine i moj rivju na blogu, ali ne čekajte ga, nego po’itajte da ovo sebi obezbedite na vreme i dok je džabe!

 

 

LOKOMOTIVA

Kompletan DEN u pet albuma! Br. 4 i 5 izašli su pre mesec-dva…

Korben! Šta dalje reći? MUST HAVE!

Takođe, izašao je sad pred Sajam u dva pozamašna toma Mad Max-ovski potapokaliptični HOMBRE of Ortiza (https://lokomotiva.rs/product/hombre-knjiga-1/). Ja volem Ortizov crtež, ali oko stripa se dvoumim, videću već da li da uzimam, ali vi ga svakako razmotrite.

 

DARKWOOD

Darkwood najzad izbacuje hvaljenog klasika, ETERNAUTA, u specijalnoj kutiji i šta-sve-ne... Jes’ da je to pisao mnogocenjeni Osterheld, ali avaj, crtež je za moj groš vrlo nezanimljiv, pa zato ne znam dal ću ovo uzimati.

Razmotriti BRODEKOV IZVEŠTAJ – mračna priča + crtež Manu Larsenea, koji je radio izuzetni PUT po Krmaku Makartniju.


ČAROBNA KNJIGA

Ovaj Betmen ima odličan artwork, moram da ga nabavim!



Brodekov izveštaj je na granici između fantastične priče i političke alegorije o monstruoznosti pogroma. Govori nam o mržnji, ali i o bolu koji ljudi nanose jedni drugima u ime te mržnje. Iako je radnja smeštena u nekom anonimnom pograničnom selu u periodu posle jednog (nekog) velikog rata, ovo je uvek aktuelna priča o društvu koje ne trpi onoga ko je drugačiji. I priča o krivici i potrebi da pamtimo užase, pa čak i falsifikujemo prošlost da bi nam bilo oprošteno, da bismo se opravdali i da bismo bili shvaćeni.

Izbacili su u Darkvudu i hvaljenu mangu MONSTER koja je serial killer story with a twist, i to mi za sada deluje kao nešto što ću sasvim izvesno sebi pribaviti.

https://darkwood.co.rs/prodavnica/darkwood/monster-knjiga-1/  

 

 

MAKONDO

 

M.O.R.I.J.A.R.T.I : INTEGRAL. MEHANIČKO CARSTVO

Radnja? Nebitno. Jer: crtež = Stevan Subić!

 

Takođe, Makondo valjda izbacuje nastavak Lige izuzetnih Džentlmena od Mura, koji u sebi ima miniseriju o Kapetanu Nemu… Ili se bar tako priča. U kuloarima…

 

 

ČAROBNA KNJIGA

 

Možda vredi prelistati i proveriti ovaj hororoliki roman:

Tama na rubu grada - Bojan Marjanović

U Srbiji koju ćemo lako prepoznati, iako sadrži razna iznenađenja, troje najboljih prijatelja vraća se u rodni Gavrilovac, na sahranu prijatelja iz mladosti. Sve troje već godinama žive u Beogradu: Ilija, narator, kao sportski komentator, Mila i Oleg kao mladi par koji planira zajedničku budućnost. Međutim, ni za koga od njih budućnost neće doći dok se ne suoče sa nerešenim pitanjima iz prošlosti i ne raspetljaju čvor u koji se svezala sadašnjost. A Gavrilovac, zavučen među brda podno kojih se mrak sakuplja brže nego drugde, savršeno je mesto za obračun sa tim demonima. Jer, čudne stvari se dešavaju u tom mestu, u kom kao da se ništa decenijama ne menja, iako ništa više nije kao pre. Porodice mutiraju u nove oblike, lokalna privreda poprima iščašene dimenzije, a u sve to su intenzivno uključeni sport, politika i muzika, glasna i opasna...

 

A od stripova…

 

BETMEN: PUN MESEC

Ovo pod obavezno, a već sam i napisao zašto. Evo OVDE.

 

Toplo preporučujem i pečatiram i sve tri inovativne reimaginacije horor klasika koje je crtao KORADO ROI!

Odlične su, pametne i moćno izgledaju.

 

Toliko od mene, za sada.

Ako vi imate nešto da dodate, dopunite, preporučite, da podelite sa drugima – pišite u komentarima!



Sve što budem iskopao na Sajmu a nije u ovim najavama – biće obznanjeno kad se vratim kući…

 

 

 


Tuesday, October 21, 2025

Stiže DOLAZAK HORORA!

 

Dragi moji, već sam vam na ovom mestu najavio moju najnoviju knjižurinu, DOLAZAK HORORA: KNJIŽEVNOST, ali iz nekih pitanja i komentara koje sam dobio od tada imam utisak da nekima još uvek nije najjasnije o čemu je ta knjiga, zapravo, čime se bavi, šta u njoj ima a šta nema, o čemu se tu piše, a o čemu se NE piše…

            Zbog toga, ispod možete videti definitivnu, finalnu verziju SADRŽAJA iz knjige koja izlazi tačno za Sajam. Da, biće je na štandu Orfelina odmah od početka, od 25. oktobra, pa nadalje.

 


A pored toga, ekskluzivno na ovom blogu možete sada pročitati i moju Uvodnu reč, iz koje bi trebalo da vam bude jasnije i o čemu je ova knjiga, i o čemu nije, kao i koje knjige planiram da napišem posle nje, kao svojevrsni produžetak…

Čitav ovaj post ilustrovan je fotkama koje na kraju nisu ušle u knjigu, ali su bile u širem izboru za nju. U obilno ilustrovanoj knjizi su neke druge, još lepše i bolje. Prelistajte i uverite se, za nekoliko dana, na Sajmu…

 

 

 Dejan Ognjanović 

 

 DOLAZAK HORORA: 

 KNJIŽEVNOST 

 

Kritička istorija recepcije horor žanra

u srpskoj i jugoslovenskoj kulturi

 

 

Uvodna reč: Osvrt strave

 

Dođe tako trenutak u životu kada čovek oseti da je ono iza njega duže, a verovatno i lepše i bolje, od onoga ispred. U toj fazi čovek sebe hvata kako se sve češće osvrće unazad, ne samo s golom nostalgijom, nego i s promišljanjem. Šta je bilo? Kako je bilo? Zašto je baš tako bilo? Da li je moralo…? Da li je moglo drugačije? Koji su faktori doveli do ovoga, ili onoga, ili su, pak, sprečili javljanje nečega? Koje su veze i međuodnosi i zakonitosti postojali između onoga što je, dok se odvijalo, delovalo kao čist haos slučaja i proizvoljnosti?

            U toj fazi, između mladosti i truljenja, koju neki zovu zrelost, pravi je čas da se piše istorija – ili autobiografija. A ja, večito nezasit, i konstitucionalno prkosan pred ili-ili dihotomijama, odlučio sam: napisaću oboje istovremeno.

prvo izdanje na srpskom

            Knjiga u vašim rukama je istorija horora i hororisanja u jugoslovenskoj, a potom i srpskoj kulturi, ali pošto je njen autor prvo bio njen davnašnji, posvećeni konzument, a zatim i aktivni kreativni konstituent (kao pisac, kritičar, esejista, urednik, prevodilac, doktor književnih nauka), on ne može da sebe izmesti iz te istorije, niti vidi smisao u tome. Ova knjiga neće se ni pretvarati da unutar svoje projektovane objektivnosti ipak neće, neizbežno, sadržati i živo, sočno, strastveno kucajuće srce subjektivnosti. Zahvaljujući činjenici da je tekst knjige obogaćen ekskluzivnim uvidima i iskustvima desetina drugih aktera i kreatora na kulturnoj sceni ovih prostora, ali i citatima iz članaka, predgovora i sličnih napisa nebrojenih autora iz sadašnjosti i prošlosti, ovo je i svojevrsna „autobiografija sa drugima“. I, povrh svega, sažeta antologija horor misli na ovim prostorima.

            Ja volim knjige sa mnogo fusnota, sa puno citata, ali s raznoglasjem koje nije organizovano u kakofoniju, nego u simfoniju. Ovo je moj pokušaj da upregnem sve svoje sagovornike, ali i dostupne navode iz periodike i publicistike, zajedno sa sopstvenim prisećanjima, saznanjima, iskustvima i promišljajima, i da ih sve dirigujem u koherentan i skladan prikaz nastanka i razvoja ideje horora na ovim prostorima, sa ključnim događajima koji su ih omogućili.

            Čime se bavi ova knjiga? Njen glavni predmet jeste da prikaže, sistematizuje i analizira kako je ideja žanrovskog stvaralaštva, pre svega u književnosti, dospela u ove krajeve, kako se i zašto tu primila nakon brojnih nerazumevanja, predrasuda i osuda; kako se na nju reagovalo od strane nenaklonjenih, a kako su je poimali i promovisali njeni zastupnici; šta su promoteri horora videli u delima tog žanra, kojim argumentima su ga branili, kojim su ga kritičari napadali, a kraj svih njih – kako je to publika prihvatala.

            Šta je prostorno polje ove knjige? Inicijalna ideja bila je da pokrije zajedno književnost i film, u najopštijem smislu. To, konkretno, znači da je bilo zamišljeno da ova studija pokriva: izdavaštvo knjiga, inostranih (prevednih) i domaćih; izdavaštvo periodike, stručne (književni i filmski časopisi) i popularne (razni magazini, revije, nedeljnici, dnevne novine, žanrovski časopisi, fanzini); filmsku distribuciju u bioskopima; prikazivačku politiku na televiziji, pre svega državnoj, što uključuje zasebne emisije i filmove, kao i cikluse horora; video kao medij konzumacije horora, sa svim srodnim problematikama (piraterija, nabavka retkih filmova, legalizacija); specijalni žanrovski festivali, i horor na etabliranim, mejnstrim festivalima; fanovi i specijalizovana dešavanja poklonika horora (udruženja, fanzini, predavanja i promocije); horor u domaćem strip izdavaštvu i muzici; horor kao činilac knjiga i časopisa na SF teme, kao i teme „paranormalnog“; najzad, horor na srpskom delu interneta.

            Brzo se, međutim, pokazalo da ima previše vrednog, kvalitetnog materijala koji treba obraditi – a koji niko do sada nije sistematizovao, niti ga je iz ugla žanra konzistentno i analitički sagledao – te da bi adekvatna knjiga koja sve to pokriva onako pomno kako to zaslužuje morala da ima mnogo više od hiljadu strana. To normalan čovek ne može ni da drži u rukama, ni da čita, a kamoli da napiše, bar ne odjednom. Zbog toga sam odlučio da ovu studiju podelim u dva toma, jedan koji će se baviti ranijom umetnošću, književnom, a da se drugi posveti ovdašnjoj filmskoj misli i praksi iz ugla horora. Takva podela ne može se izvesti oštro, kao satarom. Neki su ljudi, pretežno posvećeni književnosti, iskazivali i stavove o filmu vredne analize, dok su se neki filmski kritičari i teoretičari bavili i književnošću. Procenio sam da je apsurdno da se poimanje žanra kod jednog čoveka seče na komade, pa da se njegovim osvrtima na književni horor bavim u jednoj, a onima o filmskom hororu u drugoj knjizi. Umesto toga, morao sam da se opredelim za koju je od te dve umetnosti opus datog pisca smislenije relevantan. Stoga se u ovoj knjizi analizira sve što je dr Zoran Živković, pisac, izdavač i doktor književnosti, pisao o književnom hororu, ali uključujući i njegove žanrovske teze ilustrovane osvrtima na filmski horor, dok se Ranko Munitić, filmski kritičar par excellence, u potpunosti nalazi u drugom, filmskom tomu, iako se u svom bavljenju hororom veoma često bavio adaptacijama, odnosno književnim predlošcima i analizirao pisce isto onako promućurno kao i reditelje, pa se zato par njegovih citata o književnosti nalazi ovde. I kroz ovu činjenicu ilustruje se jedan od lajtmotiva ove knjige: da strogi pokušaji klasifikacije umetnosti i misli u zasebne fioke, pretince, geta, ponekad dovode do brutalnih kasapljenja, ili barem pokušaja, i da nasilnim guranjem natrpane fioke neko nužno ostaje bez prstiju, ili i gore od toga.

            Što nas dovodi do pitanja kulturno-geografskog polja ove knjige. Ono se, iznad svega, tiče Srbije; međutim, ona nije pusto ostrvo, niti izolovani azil bez ikakvog kontakta sa svetom. Srpska kulturna sfera se delimično preseca i prožima sa hrvatskom, bosanskom i crnogorskom, a u nekoj meri i sa makedonskom i slovenačkom (manje izraženo zbog različitog jezika, ali i zato što je u tim jugoslovenskim republikama, a sada nezavisnim državama, interesovanje za horor oduvek bilo nižeg intenziteta). Hrvatska, Bosna i Crna Gora bile su, i jesu, nastanjene i građanima autohtonog srpskog etniciteta, koji su tamo stvarali; pored toga, kao što su srpski autori iz Srbije pisali za tamošnja glasila, ili tamo objavljivali svoje knjige, važilo je i obrnuto. To praktično znači da se u ovoj knjizi pokriva ceo jugoslovenski prostor, a s naročitim naglaskom na periode kada je to bila zajednička država; znači, i Kraljevina Jugoslavija, i svi poratni varijeteti do njenog raspada, 1991. godine. Što se tiče žanrovski relevantnih dešavanja u ex-Yu zemljama nastalim nakon raspada SFRJ, bavljenje njima opteretilo bi ovu ionako obimnu knjigu, tako da se ona pominju samo u manjoj meri, gde je to relevantno za glavnu temu. 

Drugim rečima, ako neko misli da ima zdravog razuma u tome da se u knjizi o dolasku književnog horora u naše krajeve ignoriše prva antologija horor priča na našem jeziku, Strašna knjiga, zato što je objavljena u Zagrebu, ili da se ne pretresu naklapanja o hororu hrvatskog teoretičara dr Darka Suvina koji je uticao na brojne srpske doktore, ili da govoreći o recepciji E. A. Poa kod nas nekako zaobiđem nezaobilazni, fundamentalni doktorat dr Sonje Bašić o Pou među Srbima i Hrvatima i neuporedivo trotomno izdanje (Nakladni zavod Matice hrvatske, 1986) kojem je ona napisala odličan pogovor, verovatno najbolji napis o Pou na „našem“ jeziku, ili da govoreći o časopisima zaobiđem Alfred Hičkokov magazin misterije zato što je izlazio u Sarajevu, iako se prodavao u celoj SFRJ, ili da u analizi ušunjavanja horora pod plaštom SF-a preskočim hrvatski (jugoslovenski) magazin Sirius, u kojem su objavljivani i srpski autori, ili da u analizi dolaska glavnih savremenih horor romana zaobiđem činjenicu da su neki od ključnih, prvi put na ovim prostorima, bili objavljeni u tadašnjoj SR Hrvatskoj – ako neko to očekuje, taj neko će biti verovatno neprijatno iznenađen time koliko su bitne i nepobitne veze postojale u promišljanju horora, naročito na relaciji Srbija – Hrvatska. I to nema veze ni sa jugonostalgijom, ni sa komunizmom, ni titoizmom – to je, naprosto, kulturno-istorijska činjenica koju ova knjiga obilato dokumentuje i analizira.

            Šta je vremenski opseg ove knjige? Polazišna osnova horora, kao savremenog žanra, kako se definiše u uvodu ove knjige, podrazumeva da se bavim njegovim manifestacijama u 20. i 21. veku; „horor“ u srednjevekovnim spisima svakako nije moj predmet, dok su eventualni napisi i izdanja iz 19. veka pomenuti tek sporadično, tamo gde je neophodno radi kontekstualizacije (npr. prvi prevodi Poa na srpskom/hrvatskom). U uvodnom delu prikazuju se sporadične pojave i reference na „strašne priče“ u Kraljevini Jugoslaviji, kao i protopokušaji, pod nazivom „priče tajanstva i mašte“ iz 1960-ih, mada ova studija pokazuje da je horor u našoj kulturi svoju ozbiljnu pripremu terena obavio tek u 1970-im, dok je prelomno važni, fundamentalni procvat i razvoj dobio u 1980-im, gde će biti usredsređena naša najveća pažnja. Podrazumeva se, uz praćenje razvoja tih tendencija, i javljanja novih, u decenijama koje su usledile, sve do današnjih dana, zaključno sa 2025. godinom, u kojoj se ovaj rukopis publikuje.

            Šta nije predmet ove knjige? Dolazak horora: književnost neće se detaljno baviti analizom estetskih postignuća u srpskim i ex-Yu filmovima strave; to će biti predmet zasebne, podjednako iscrpne knjige. Isto tako, ova knjiga neće se potanko baviti elementima horora, ili horor delima, u okviru srpske književnosti – to će, takođe, verovatno biti predmet zasebne studije. Nju čuvam za sam kraj svog opusa, i života, da njome od sebe oteram i ono nekoliko prijatelja-spisatelja koji mi dotad ostanu verni. A ko zna, možda me neko i pretekne i otrgne mi tu gorku čašu žuči od usana? Nada umire poslednja. U ovoj knjizi postoje smernice u tom pravcu, ako neko poželi da se njime umesto mene zaputi.

            Iz ovoga proističe da je ova knjiga začetnik tetralogije: Dolazak horora: književnost, kao prvi tom, ima nameru da postavi temelje, da prikaže kulturni kontekst u kojem se književni horor kod nas javljao i još uvek, i sve više, javlja; drugi tom je Dolazak horora: film, i bavi se prikazivanjem (bioskopi, TV, video) te stručnim i popularnim napisima iz knjiga i časopisa na temu horor filma; treći tom je Film strave na Balkanu, o elementima horora u kinematografiji SFRJ, 1973-1991, kao i hororima nastalim u Srbiji i ex-Yu republikama, a sada državama, 1992-2026; a četvrti, ako ga bude, bavio bi se analizom postignuća ovdašnjih pisaca u pokušajima da se bave hororom.

            Vrednosti ove knjige, pored obilja istraženih i navedenih dokumenata, značajan doprinos dali su moji sagovornici, koji su ekskluzivno za Dolazak horora odgovarali na moja pitanja i pomogli da osvetlim ili obogatim brojne aspekte problematike kojom se bavim. Zbog toga zahvaljujem pre svega delatnicima koji su govorili za ovu knjigu: Filip David, Goran Skrobonja, Boban Knežević, Dobrosav Bob Živković, Jovan Ristić i Marko Fančović.

Dobrosav

            Neki su pomogli i na druge načine, na čemu iznad svega zahvaljujem: Srbislavi Maji Šahović, na pomoći u nabavci nekih retkih knjiga, časopisa i članaka i Miodragu Mići Milovanoviću, za skenove brojnih retkih članaka, pre svega iz Emitora, kao i za druge korisne podatke i fajlove vezane za SF fandom. Bez njihovih doprinosa faktografija ove knjige bila bi značajno siromašnija. Takođe zahvaljujem sledećima: Goranu Skrobonji, za deo materijala vezanih za Emitor i „Košmar“; Aleksandru Radivojeviću, za neke brojeve pop-kult časopisa koje nisam imao; Bobu Živkoviću, jer je ustupio svoje ilustracije za korišćenje u ovoj knjizi; Milenku Bodirogiću, koji je ustupio ilustracije vezane za Orfelinova izdanja; Dragoljubu Igrošancu, za materijale iz časopisa Književna fantastika; Draganu Jovanoviću, za predgovor novom izdanju Kuće sa sedam zabata; Milošu Mihailoviću za pogovor Tina Ujevića o Pou; Vuku Markoviću, za sken predgovora Strašnoj knjizi; Tiki Jovanoviću za materijale vezane za Sci&Fi društvo i izdanja; Bojanu Jakovljeviću za Fantastične priče; Milanu Popoviću koji je dostavio svoj rad i radove A. Damjanovića; Milanu Ćirkoviću i Marku Piševu što su mi poslali svoje naučne radove; Marijani Jelisavčić Karanović što mi je skrenula pažnju na radove Dragane Vukićević, i svima koji su bilo kako pripomogli u mojim zapitkivanjima i istraživanjima, a ovde nisu pomenuti. Pored toga, izražavam snažnu zahvalnost i Aleksandru B. Nedeljkoviću, čije su bibliografije SF izdanja bile od neprocenjive koristi za rad na ovoj knjizi.  

            Posebnu zahvalnost dugujem Prijateljima knjige, onima koji su svojim dobrovoljnim finansijskim prilozima izrazili podršku mom radu i pomogli nastanku ovog obimnog i zahtevnog izdanja. Prijatelji ove knjige su (po redosledu javljanja):

Ljiljana Pešikan-Ljuštanović (Novi Sad)

Srđan Lazarevski (Čikago, SAD)

Nemanja Mijailović (Prag, Češka Republika)

Nikola Tomić (Beograd)

Darko Redžepagić (Crna Gora)

Marijana Jelisavčić Karanović (Novi Sad)

Ognjen Simić (Beograd)

Ksenija Hajduković (Beograd)

Darko Miletić (Buenos Aires, Argentina)

Andrej Bjelaković (Beograd)

Nikola Vujinović (Beograd)

Dušan Teodorović (Sremska Mitrovica)

 

            Na kraju, zahvaljujem i samom sebi zato što sam od svoje petnaeste godine pa nadalje pažljivo čuvao članke, isečke, časopise, knjige i druge materijale koji su sada upotrebljeni u ovoj knjizi. Hvala ti, momče, puno si mi pomogao – kao da si još onih dana znao da će ti sve to jednog dana zatrebati, baš za ovu knjigu.

 

Niška Banja,

septembar 2025  

 

P.S. U petak 24.10. na ovom istom mestu potražite GHOULOVE PREPORUKE ZA SAJAM KNJIGA 2025.

P.P.S. Orfelin će biti na Sajmu, a moj DOLAZAK plus tri nove Orfelinke (Ligoti, Blekvud i Bloh) biće dostupni od prvog dana Sajma.

P.P.P.S. Biću i ja lično prisutan na Sajmu svih dana osim 1. novembra, pa ako vam zatreba potpis, druženje, ili neka od mojih knjiga, potražite me na starom mestu. Ako me ne vidite tu, to znači da sam negde okolo – recite ljudima na štandu da me potraže, pozovu.