понедељак, 29. јул 2019.

NARACIJE STRAHA – Dr Ghoul u Zborniku o strahu


  
Nedavno je u Hrvatskoj iz štampe izašao zbornik naučnih radova na temu straha, pod naslovom NARACIJE STRAHA, u kojem možete naći i moj rad pod naslovom „Strava ili užas: lažna dilema“.
Evo više detalja o knjizi:

NARACIJE STRAHA
ur.: Natka Badurina, Una Bauer i Jelena Marković
izdavač: Leykam international & Institut za etnologiju i folkloristiku
godina izdanja: 2019
broj stranica: 328
format:16 x 23 cm
povez: meki

Ovo je sažetak mog rada:

Strava ili užas: lažna dilema?
Učestala distinkcija u horor književnosti neretko predstavlja stravu (eng. terror) i užas (eng. horror) kao različite žanrove. Ona je utemeljena je na određenju strave i užasa kao dve nepomirljive suprotnosti kod spisateljice gotskih romana En Redklif, u eseju „O natprirodnom u poeziji“, prema kojem strava „uvećava dušu i budi joj odlike sve do najvišeg nivoa života“, dok ih užas „sužava, smrzava i gotovo uništava.“ Suprotstavljene „krajnosti“ strave i užasa sažeto su prikazane kroz tabelu čija analiza implicira čitav niz izvedenih dihotomija. Rad problematizuje ove dihotomije ukazujući na specifičnost umetničkim delom potaknute emocije koju je filozof Noel Kerol nazvao „umetnička strava“, a naročito se oslanja na integracionističko određenje emocije koju Džulijan Hanič naziva „Angst-Lust”, ili prijatni strah. Razvijajući Haničevo određenje, rad postavlja hipotezu da je poetika horor žanra zasnovana na izazivanju emocije prijatnog straha kroz stalnu tenziju između strave i užasa, sugestije i pokazivanja. Dokazi da se radi o jednoj emociji širokog dijapazona nalaze se u primerima iz klasičnih priča E. A. Poa i M. R. Džejmsa. Rad pokazuje da ne postoji inherentna vrednosna pretpostavka sadržana u jednoj ili drugoj krajnosti prijatnog straha i da su vrhunski umetnici strave i užasa sa podjednakim umećem baratali i jednim i drugim oblikom horora.

Ključne reči: strava, užas, žanr, „art-horror“, „Angst-Lust”  


            Ukratko o knjizi:
Svako doba, svako društvo i svaka kultura imaju svoje strahove. Danas se čini da su nadu u bolji svijet I prosperitetnije sutra dijelom zamijenili anksioznost i strah kao temeljni osjećaji koji oblikuju kulturne imaginacije XXI. stoljeća. Strahovi suvremenog čovjeka nisu samo strahovi od drugoga i drukčijeg nego i od bliskoga i poznatoga. Neki su strahovi globalni, drugi lokalni i tipični za pojedine društvene ili manjinske skupine, neki su potaknuti recentnim ili povijesnim događajima (imperijalnim nasljeđem, ratovima, terorističkim napadima, prisilnim migracijama, korporativnim ugrozama, jačanjem nacionalizama i fašizma), dok su drugi duboko ukorijenjeni u kulturnom i sociopolitičkom imaginariju dugoga trajanja.
Dosadašnja istraživanja straha znanstvenici okupljeni u ovom zborniku žele nadopuniti novim interdisciplinarnim interpretacijama straha kao sredstva podređivanja i discipliniranja drugog te kao odrednice prostora, vremena i (izvan)književne zbilje. U fokusu svih tekstova je uloga jezika te usmenog i pisanog pripovijedanja, u oblikovanju, poticanju, prijenosu I rastakanju ljudskih strahova.

Šta tačno ima u knjizi? Evo sadržaja:

            Detaljnije o knjizi:
Autori priloga u zborniku istražuju kako se pripovjednim strategijama i pripovijedanim događajima strahovi oblikuju u svakodnevnoj interpersonalnoj komunikaciji, ali i u javnome diskursu, u medijima i na društvenim mrežama, u književnosti, vizualnim i izvedbenim umjetnostima i dr. Nekoliko je radova posvećeno diskurzivnosti straha u književnosti, počevši od teološke interpretacije motiva straha u Knjizi o Tobiji (Beck), preko uloge straha u romanesknoj poetici Ayn Rand (Škopljanac), analize predajnih motiva i tema koji se koriste za uobličavanje i razobličavanje straha u romanima Živi i mrtvi Josipa Mlakića te Črna mati zemla Kristiana Novaka (Rudan) do studije anksioznosti u postapokaliptičnim distopijskim svjetovima tzv. „klimatske fikcije“ (Bradić). Povijesnim strahovima, odnosno temama društvene anksioznosti vezane uz specifične povijesne pojave u određenim sredinama posvećeno je nekoliko radova napisanih s različitih disciplinarnih motrišta. Tako se, primjerice, povijest straha u srednjovjekovnoj Dalmaciji i konstruiranje (demonskih) neprijatelja u lokalnim predajama prati kroz praksu apotropejskih grafita uklesanih na liminalne prostore kuća u Šibeniku i drugim dalmatinskim gradovima i ruralnim naseljima (Vodanović); opisuje se društveni i politički kontekst „velikog straha“ 1755. godine u Zagrebu uslijed učestalih pobuna kmetova i vojnika (Vukobratović); propituje se uloga figure razbojnika u širenju atmosfere straha u Istri nakon Prvoga svjetskog rata (Han); uvid u progone vještica temeljene na zapisnicima sa suđenja u Križevcima u 18. stoljeću, nadopunjuje se uključivanjem pojmovlja „afektivne politike“ i „afektivne atmosfere“, a vještičji diskurs promatra se kao oblik histerije (Polgar); donosi se povijesni pregled iracionalnog straha od prividne smrti i prijevremenog ukopa ili „tatofobije“ koja je u zagrebačkoj sredini promijenila pogrebne prakse na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće (Priante); analitički se produbljuje kultura straha koja se razvila u pamćenju istarskog egzodusa u književnom, historiografskom i političkom diskursu (Badurina). Nekoliko se radova bavi aktualnim društvenim strahovima i fobijama – zastrašivanjima u obrazovnom procesu, u „militariziranom i otuđenom edukacijskom sustavu“ koje razvija pedagogiju straha (Govedić); različitim strahovima vezanim uz politiku procjepljivanja djece, počevši strahom od posljedica cijepljenja djece koji generira strah od pojavljivanja novih epidemija i vraćanja starih zaraznih bolesti (Katarinčić); ulogom šutnje u komuniciranju straha u pripovjedačkim i kazivačkim situacijama koje prenose traumatsko iskustvo (Marković); izvedbom „političke paranoje“ na primjeru akcija i performansa Tomislava Gotovca, koja se interpretativno dovodi u vezu sa strahovima koje potiču aktualne teorije zavjere (Marjanić). Proučavanje straha imperativ je naše današnjice zbog toga što nas osvještavanje sveprisutnosti straha i poznavanje njegovih mehanizama ujedno osposobljuju za njegovo nadilaženje. Temelj je folklorističkog pristupa strahu u ovoj knjizi postavka da pripovijedanje, od najstarijih zapisa do digitalnih zapisa, može pružiti učinkovit otpor kulturi straha.

            Kako nabaviti knjigu?
            Ako ste u Hrvatskoj – lako; ako niste – malo teže, ali sreća prati hrabre!

            Da li kupovati knjigu (koja se prodaje za oko 25 eu!) samo zbog mog teksta?
            Ne. Moj rad moći ćete da čitate u knjizi gde će biti sabrani brojni moji noviji teoretski radovi o hororu pod naslovom EKSTREMNI POGLEDI koja će iz štampe izaći u Srbiji... jednog dana. Verovatno iduće godine, mada, ko zna...?