уторак, 15. март 2011.

LJUBAV I BIJES (1978)

**(*)
3-


u okviru akcije 'u brdima, horori' – dok u kinoteci traje još jedna revija srpskih horor filmova – imam zadovoljstvo da narodu razotkrijem jednu dosad nepoznatu fusnotu u ex-yu hororu. u pitanju je naslov koji do sada nigde na netu ili u razgovorima sa kolegama nisam video niti čuo pomenut u kontextu ovdašnjih horora, a otkrio mi ga je aleksandar radivojević, kome i ovim putem zahvaljujem.
 
            odmah da naglasim - LJUBAV I BIJES na moju veliku žalost ipak ne može da se ugura u horor ni uz maximalnu upotrebu sile: realno, u pitanju je istorijska drama, i tu nema pomoći. međutim, film sadrži motiv opsednutosti đavolom (zbog kojega će zaslužiti svoje mesto i u apdejtovanoj verziji FAUSTOVSKOG EKRANA!) kao i dve izvanredne scene horora (!) zbog kojih će dobiti nekoliko pasusa u novoj verziji U BRDIMA, HORORI. dok do toga ne dođe, evo izveštaja za blog.
            film je bosanski, reditelj je bakir tanović, a zasnovan je na noveli "Zapis o Simeonovici i Ahmet Jusufu" novaka simića. dešava se u sarajevu početkom 19. veka (iliti vijeka). srž radnje tiče se mlade i lepe žene (debi uloga merime isaković, jedre ko jabuka) koju praktično kupi bogati i ružni starkelja, trgovac – ali ubrzo nakon svadbe ona počne da se bacaka, vrišti i divlja, tvrdeći da je u nju ušao 'bijes', tj. đavo.
            čiča je vodi kod pravoslavnog popa, koji joj očita molitvu, maše malo krstačom, al od pomoći slaba vajda.
            zatim odu i do katoličkog, ali i njegove litanije su podjednako jalove i beskorisne, pa je ovaj otera rečima: 'čim se križa ne boji, od poganog je sorte. vodi tu nevjernicu.' 
            na kraju je odvede do hodže, koji zakaže "šejtan sabor" – odnosno sesiju isterivanja đavola.
            ta scena, iako ne onoliko duga koliko bih voleo, zaista je jedna od najboljih i najjezivijih scena egzorcizma koje videh u svekolikom hororu, i prosto je šteta što čami zatočena ovde, u filmu koji horor nije, i u kome takva kakva je zapravo štrči kao maltene nepotrebno preterana.
            scena je ne samo vrlo jeziva nego i vizuelno egzotična, budući zasnovana na islamskim verovanjima i običajima: četiri lika stoje na četiri ugla ćilima i uz molitvu padaju u neku vrstu transa klateći se pritom napred-nazad i mumlajući jezive i nerazumljive lavkraftoidnosti.
            za to vreme hodža čita molitve, a 'nevernica' se uvija po tepihu i vrišti – dok ne počnu da lebde testije i lampe okolo, a sa njima se diže i njeno telo, levitira kao linda bler u EXORCISTU a onda se, slično njoj, ubrzo spusti nazad (the power of allah compells you!).
            sve to biva u polumračnoj prostoriji, što pojačava zlokobnost atmosfere, ali bez obzira na mrak, mora se reći da su efekti lebdenja stvari i ženskog tela izvedeni na sasvim zadovoljavajućem tehničkom nivou za film tog vremena, tj, nimalo ne zaostaju za italo đavolijadama iz '70ih, čak ih prevazilaze jer je sve to bolje inscenirano i režirano i nema treša nego je baš serious shit!
            ipak, ni alah ne pomaže, nego na kraju slučaj rešava pustinjak za koga se priča da je sveti čovek i iscelitelj, iako se radi samo o liku užasnutom grozotama rata (u flešbeku vidimo njegovu prelomnu tačku, kada je tokom jednog silovanja neki od njegovih kompanjona izbliza pucao u glavu uplakanom detetu od 3-4 godinice: nije baš splatter explicitno, ali je ipak gadno i žestoko upriličeno).
            on će, na kraju, da razreši misteriju, 'izleči' ženu, ali ne i sebe, itd. da ne spojlujem pošto filma ima na divxu pa pogledajte sami, ali mislim da je svakome jasno da u jednom ex-yu filmu iz tog doba, koji ne režira kadijević, rasplet može biti samo strogo ovozemaljski (psiho-sexualni).
            struktura filma je, inače, skoro besramno oslonjena na RAŠOMONA, i sve ovo što sam gore jasno i pregledno prepričao zapravo otkrivamo nimalo linearno, već fragmentarno, iz usta nekolicine naratora (uključujući priču unutar priče) koji svoje vizure iznose pred razbojnika i zulumćara koji ih je zarobio i traži dukate a ne bapske priče (odličan i nenamerno smešan gidra)!
            pored opisane scene musli-egzorcizma, apsolutni hajlajt filma je prekratka, ali fascinantna scena vizije u kojoj se zloguki čiča, tj. suprug, mladoj nevesti ukaže kao demon.
            baš kao i scena isterivanja, i ova ovde odlikuje se upečatljivom i originalnom vizuelnošću:
            vaistinu, među hiljadama horora koje sam odgledao do sada, još nisam video ovu ideju –
            oko koje išeta iz duplje i dođe do sred čela (dok je ono drugo gadno iskrenuto i iskrivljeno)
            što sve proizvodi zaista unikatnu i nezaboravnu masku koja je, eto, acu r. progonila u detinjstvu, a to može da učini i današnjem oguglalom horor gledaocu.
            a ako se pitate – ko je uopšte u jednom bosanskom filmu mogao da napravi ovako složen efekat maske u vreme kada je tada dvogodišnji miki lakobrija još piškio u gaće, mogu da ponudim samo svoj educated guess.
            na špici su navedeni samo nekakvi anonimni šminkeri koji ovu scenu sigurno nisu mogli da realizuju. ja sam ubeđen, iako za to nemam dokaza, da je taj kratki kadar odradio jan švankmajer lično!
            pre nego što počnete da gunđate, podsetiću da je švankmajer takođe kreirao kreature 3 godine posle ovoga, u GOSTIMA IZ GALAXIJE (1981), rađenim u koprodukciji sa čuvenim češkim studijem BARANDOV.
            taj isti studio jedan je od producenata i ovog filma.
            na kraju, za sve one koji budu opravdano zainteresovani ovim opisima i slikama, da expliciram: ove dve scene su JEDINI horor u celom filmu, ostatak je drama, umereno zanimljiva i gledljiva (osim disproporcionalne, neumereno dugačke scene svadbe bez ikakve svrhe i smisla) i sa određenim potencijalima u konceptu koji su mogli da budu znatno ubedljiviji i emocionalno pregnantniji nego što jesu, kako u pogledu merimine nezavidne drame, tako i odnosa sa prekasno uvedenim i nedovoljno razrađenim likom ratnog heroja i 'sveca' i njegovog 5-do-12 odnosa sa merimom. ipak, egzotičnost ambijenta i likova te intrigantnost koncepta dovoljni su da pruže umerenu zabavu najradoznalijima.

            primer ovog filma pokazuje koliko je bogatstvo ex-yu kinematografije, i ukazuje na mogućnost da iz mrakova i budžaka ovdašnjeg filmotvorstva iskrsne još poneki hororičasti i hororoliki naslov!
            baš zbog toga, iskoristiću ovu priliku da ukažem na jedan moj 'horor' iz detinjstva koji još uvek nikako da a) identifikujem, a time ni da  b) lociram
imam samo vrlo mutno sećanje iz dubina detinjstva, što će reći da sam to gledo na TV negde između 1979. i ne kasnije od 1984: u pitanju je domaća TV drama (možda u 2 dela, nisam siguran), možda hrvatska (ili čak bosanska), dešava se uoči ili tokom nekog rata, pre bih rekao I nego li II (pamtim neke uniforme koje bih u retrospektu reko da su austrougarske) i sećam se samo 2 detalja: 
1 - scena u vozu, kad neka seljanka u nošnji, šarenoj al pretežno beloj, sedi i drži između nogu pletenu korpu pokrivenu belim vezenim pokrovom - na koji, u jednom trenu, počnu da padaju kapi krvi (njene) - ne pamtim šta biva dalje pa ni da li se radilo o menstruaciji ili nečem gorem. u to vreme ionako nisam imao pojma o menzisu tako da mi je bilo dovoljno upečatljivo da vidim krv između njenih nogu za horor. ipak, prilično sam siguran da to krvarenje izazove neku vrstu panike među putnicima u vagonu i da nije bilo benigno.
2 - zaplet delom ili centralno ima veze sa doktorom jeziva lika ili ugođaja - ne znam dal je to baš bio fabijan šovagović, ali ako nije, onda je svakako neko sa sličnim ugođajem spookinessa. dakle, naglašavam: možda fabijan tu igra, ali je isto tako moguće i da to NIJE on: njega pominjem više kao referentnu tačku mog ugođaja tog lika a manje kao definitivni fakat čija filmografija nužno sadrži ovo što tražim! taj doktor (možda!) vrši nekakve experimente na ranjenicima iz rata - ili ih možda samo neortodoxno leči - ili već radi nešto što mi je tada delovalo vrlo mračno i jezivo i ko zna kad bih to našao sada da li je to sve uopšte tako hororično kako je meni u tom dobu, kad sam imao 6-9 godina, delovalo.
glavni junak je možda mladić koji putuje tom doktoru da mu bude asistent.
previše možda, ali ovo sam gledo tako davno da imam samo impresije u dubini mozga, a sem scene u vozu ne pamtim nijednu konkretnu sliku (sem, možda, da se to bar delom dešava u nekoj kuli, ili zgradi sličnog, gotskog ugođaja).
any idea?

PS: takođe još uvek tragam za hrvatskim filmom NEMIR čiji poster ovde kačim (kurtezijom samira bastonija, lakobrijinog efx asistenta). iako sumnjam da se radi o hororu čak i u najširem smislu reči – verovatno je neka psiho drama ili ko zna šta – ipak, ovaj plakat ukazuje da bi se tu ipak moglo iščačkati ponešto hororično! ili grešim? ko zna nešto o ovome, ko je gledao film, ili još bolje, ko ima linkove za skidanje – neka javi!

33 коментара:

  1. Анониман15. март 2011. 09:00

    Neki link za daunload bi dobro dosao.

    ОдговориИзбриши
  2. link za daunload će dobiti osoba koja tačno odgovori na moje mystery horror pitanje! ;)

    ОдговориИзбриши
  3. Da li je mozda u pitanju "Djavolje Sjeme" iz 1979.godine.Ima ga na netu.

    ОдговориИзбриши
  4. dođavola, ovo bi moglo biti to! javlja mi se da jeste! evo skidam, pa ću javiti! si gledo?

    ОдговориИзбриши
  5. E to je onaj o kojem smo pricali na Grossmannu - onaj kojeg se sjecam k'o klinac jer se vrtio jedne nedjelje na TVu rano navecer a ja taman prebacio na taj program i naletio na scenu egzorcizma iskomirao se skroz! :)

    ОдговориИзбриши
  6. zahvaljujem ottosampu na tačnoj identifikaciji!
    dok ne pristigne rivju ĐAVOLJEG SJEMENA, evo vam link za LJUBAV I BIJES:
    http://www.megaupload.com/?d=8EE0Q0W9

    ОдговориИзбриши
  7. jeste bilo Djavolje Sjeme, imaš rivju u 2 dela ovde na blogu, potraži! a NEMIR još nisma našao ni pogledao, kao ni NEOBIČNI SAKO za kojim još tragam...

    ОдговориИзбриши
  8. Gospodine profesore, neznam na kojoj katedri kog fakulteta predajete, ali basa je recenzija fore navedenog filma jeste u stvari Vase subjektivno vidjenje istog.
    Naime, zvucite poput cuvenog Bobana Zivkocica, urednika Alefa, kada je napisao, za isroimeni casopis recenziju izcijesne kratke pripovijetke Agate Kristi, kada je bas poput Vas rekao, "da bi se "ovo" moralo atrasno "rastegnuti", da bi se racunalo kao Horror.
    Mislim da ste subjektivni, da je Dj. Kadijevic snimio isti takav film ne biste pravili lakrdiju, nego bi ste ga uzdizali u nebesa. A sam Kadijevic je roliko iskrivio M.Dj.Glisicevu pripovijetku "Devedeset godina posle", da nije ni cudo sto su budali zabranili emitovanje u bioskopima, a tadasnji generalni direktor TV Beograda, Pavle Ugrinov ga otjerao iz kancelarije.
    Neznam sta to Vi, postovani profesore smatrate za horror, i sta to moze stati u vase norme , koje ste sami napisali i smislili, sta se to moze sabiti u taj okvir, tu kutiju, da bi ste ga Vi identificirali kao horror.
    Nastranu uvrijedljiv govor spram muslimana, nekakvo mrmljanje, rekoste ako se ne varam, jos treba dosta da sazrijete, a sasvim sigurno znam zasto je rahmetli Bakir stacio referenciju na oko na sredini cela, a Vi izgleda cijenite samo one autore, koji mogu stati u taj Vas uzak ili po Vama sirok spektar Horror filmova, literature ili bilo cega drugoga, koji se uklapaju u tu vasu slagalicu.
    Nealazem se nimalo s Vama, iako ste Prof.dr. u vezi s vasom vizijom Horrora, koji po Vama mora naprosto, grubo i iskljucivo biti vanzemaljski da bi ste ga Vi uvrstili u tu neku Vasu Enciklopediju.
    Vi ste jedan daltonista, naime to je moja recenzija Vas kao licnosti i kriticara umjetnosti. U Vasem svijetu i sistemu vrijednovanja lirika rijeci je nepoznati pojam.
    Ne bih da idem predaleko, sta za Vas znace djela prof.dr.Vladimira Dedijera? Samo jedno retoricko pitanje.
    S postovanjem
    Ed

    ОдговориИзбриши
  9. Ed: količina nepismenosti i neznanja koju ste izručili u ovom kratkom napisu je jeziva. 1) Vi ne razumete sam koncept bloga i otkrivate rupu u saksiji izjavom „basa je recenzija fore navedenog filma jeste u stvari Vase subjektivno vidjenje istog”. Pa, bravo, Kolumbo! Jeste li otkrili i deo gde kažem “evo izveštaja za blog”? 2) Urednik Alefa nije se zvao “Boban Zivkocic” nego Boban Knežević. 3) U tom časopisu on nikada nije pisao nikakve “recenzije”, pa tako ni za pomenutu priču. 4) Vi ste BUDALA kad imate drskosti da nekome ovde popujete (a ne znate ni kome, imajući u vidu način kako me oslovljavate) i još da Kadijevića nazivate “budalom” što je slobodno adaptirao Glišićevu priču, kao da je to neki veliki greh ili prestup. 5) O kakvoj “zabrani emitovanja u bioskopima” govorite, neobaveštena neznalice – LEPTIRICA je oduvek bila namenjena TELEVIZIJI, to je TV film od sat vremena, kakav crni bioskop, ko vas je to slagao? 6) “Pavle Ugrinov ga otjerao iz kancelarije” – možete li pojasniti ovu tlapnju: kad, zbog čega, otkud vi to znate, i kakve veze to ima sa bilo čim ovde? 7) “Neznam sta to Vi, postovani profesore smatrate za horror” – ne znate vi čak ni to da se “ne znam” piše odvojeno; a šta smatram za horror, to sam objasnio u studiji POETIKA HORORA, koju možete kupiti ili u biblioteci uzeti, pa se upoznati i tako raspršiti svoje neznanje. 8) Ovo vaše mrmljanje ili bulažnjenje o nekakvoj mojoj “Enciklopediji” i o “vanzemaljskom hororu” je vaša čista halucinacija, jer to nije utemeljeno ni na čemu izvan vašeg uma. 9) “Djela prof.dr.Vladimira Dedijera” nisu ni od kakve relevantnosti za to čime se bavim, ali možda ćete me prosvetliti po pitanju toga kakve veze imaju sa ovom daltonističkom tiradom. Ili ipak ne?

    ОдговориИзбриши
  10. Postovani,
    Bez obzira na kolicinu bahatosti, verbalnog nasilja i bezrazloznih uvreda, usprkos tome, opet cu Vam se obratiti kao postovani profesore.
    Naime, ne bih da komentarisem Vase neznanje u vezi s Pavlom Ugrinovim, nego da odmah predjemo na ono sto ste me pitali i konstatovali vec:"Ili ipak ne", dakle na Prof.Dr.Vladimira Dedijera.
    Dakle, ako Vi ne mozete naci jasnu vezu izmedju toga cime se Vi "bavite" i radova profesora Dedijera, onda nemamo sta dalje razgovarati. Unaprijed se izvinjavam na eventualnim pravopisnim greakama i lapsusa lingue.
    Savjet, ako smijem, a da ne budem nazvan imbecilom ili slicno:Uzmite prof.Dedijerove knjige pa procitajte, mislim da dobro znate o cemu govorim i o kojem bi djelu moglo biti rijeci.

    S postovanjem,
    Ed

    ОдговориИзбриши
  11. O kakvom neznanju govoriš, bahati anonimni vređaoče koji si došao ovde da držiš nekakvu neartikulisanu tiradu ne znam ni ja o čemu, ispunjenu neznanjem, nepismenošću, proizvoljnim i neutemeljenim tvrdnjama! Ti si taj koji je krenuo da lepi dijagnoze i etikete, ti si taj koji je krenuo sa vređanjem (Kadijević ti je 'budala', ja sam ti 'daltonista' itd.), a sa time i sad nastavljaš, i džaba ti te poze sa persiranjem i glumljenjem finoće - to prodaj na nekoj pijaci nekome naivnijem i glupljem koji će pasti na takve glupe fore. Kazao sam ti da si BUDALA - i to ponavljam, budala si - zbog toga što si ti za Kadijevića kazao da je "budala." Umesto toga, bolje pojasni otkud ti to 1) da je LEPTIRICA trebalo da igra u bioskopima i 2) da je Ugrinov izbacivao Kadiju (i zbog čega), a mogao bi možda i da nas prosvetliš 3) veze siroti Dedijer ima sa bilo čime o čemu se ovde pisalo. S nepoštovanjem, dr Ghoul

    ОдговориИзбриши
  12. Na Vasu zalost nisam pijacar, tako da tu odmah mozete staviti tacku.
    Ne zelim vise s Vama niti rijec progovoriti, zbog Vase ocigledne perfidnosti, naime niko Vas nije licno uvrijedio. A na Vas nivo ocite i bezrazlozne mrznje i nepristojnosti nemam niti najmanju namjeru da se spustam.
    A zasto je Pavle Ugrinov izbacio "Kadiju" idite Kadiji pa ga upitajte.
    Dobro Vi znate ko je prof. Dedijer nije siroti, vec uzmite pa fino to procitajte.
    Bez obzira na Vase nepostovanje, Vama s moje strane postovanje,
    Ed.

    ОдговориИзбриши
  13. Ne znaš ti, “Ede”, šta je poštovanje, i s poštovanjem nisi ovde nastupio, nego sa uvredama, praznim pričama, neznanjem i besmislom. Mene nisi uvredio, jer KO si uopšte ti da bi mene vređao, ti nemaš ni imena ni prezimena nego si samo tamo neki „Ed“. Ja sam ti taksativno naveo 10 stvari u tvom postu koje su problematične – od nepismenosti do proizvoljnih i netačnih tvrdnji – a njima sad dodajem i JEDANAESTU, koja mi je isprva promakla: naime, ti toliko ne vladaš činjenicama, toliko proizvoljno lupetaš da te moram ispraviti i po JEDANAESTI PUT: Pavle Ugrinov, naime, nikada nije bio „generalni direktor TV Beograda“, kako ti tvrdiš. Ugrinov, tvoj idol, bio je partijski ŽBIR na TVB, partijski šef na televiziji. Itd. Ali to što ti sebi dopuštaš „recenziju“ mene „kao licnosti i kriticara umjetnosti“ mene ne vređa, kao ni to što me nazivaš „daltonistom“; uostalom, kao što vidiš, slobodno sam pustio tvoje komentare ovde, da ih svi vide. Ali to što si Kadijevića, jednog od najznačajnijih reditelja na ex-Yu prostorima, nazvao „budalom“, to je nešto što niti zaslužuje poštovanje niti toleranciju bilo koje vrste. A o perfidiji tvog „poštovanja“ besmisleno je govoriti svakome ko ima oči (ne mora posred čela!) da vidi. Dakle, produži dalje s tvojim Dedijerom, kad već nećeš da nas prosvetliš šta si uopšte hteo da kažeš.

    ОдговориИзбриши
  14. Postovani profesore
    pa Vi zaista ne uzimate u obzir objektivne cinjenice, koje sam Vam iznio. Svako ima pravo na svoja stajalista, zar ne?
    Jeli znate sta je to autorsko pravo i kako se ono prenosi? Intelektualno pravo je nesto drugo. Ono se morapostovati, bez dvojbe.
    Necu govoriti da Vam sve moram crtati, medjutim, nakon 70 godina od smrti pisca, u ovom slucaju M.Dj.Glisica, prava na njegovo intelektualno vlasnistvo su presle na Sanu. A sam Glisic je jedan od velikana klasicnog Srpakog romantizma, kako bi bilo da neko malo iskrivi J.Skerlica, ili mozda S.Markovica? Zato sam tog reditelja, po Vama velikana, a po meni ne i nazvao budalom. Jer se poslije filma morao povuci i sam izaci iz Sanua. Jesu li i ovo proizvoljne cinjenice?
    Kustos muzeja Moderne umjetnosi Beograd dugo nije razgovarao sa tim spomenutim rediteljem bas zbog njegove proizvoljnosti. Koje proizvoljnosti? Pa vec ste Vi sami dali odgovor.
    Nisam ja niko da Vas vrijedjam, mozda ste i u pravu. Neznam, nazalost zasto citava lavina pogrdnosti na mene, ne uzimajuci u obzir moj stav. Uz to nekoliko stamparskih gresaka izazvalo je masu brutalnih uvreda s Vase strane.
    Pavlu Ugrinovu se moze skinuti kapa s glave, no on nije moj idol, to mu nije ni pravo ime, a ponajmanje je bio kako rekoste "partijski smeker". Onda je i Vasa svetinja, doticni redatelj bio isto zbir, jer je dugo godina bio clan partije. I sta je tu sporno?
    Mojim Dedijerom? Kakva Vam je to konstatacija? Cini mi se da sam Vam vec odgovorio na to pitanje.
    Sto se mene licno tice nemorate dati administraciju niti jednom mom komentaru. Vi je date, tek kada dobro razmislite sta ce te mi odgovoriti i kako izvesti novu uvredu.
    Takodjer ja nisam Svetozar Markovic da prosvecujem bilo koga, pa tako ni Vas u jednini ili u mnozini.
    Sve najbolje i shvatite da postoje i drugacija stajalista od Vasih, slagali se Vi s tim ili ne.

    ОдговориИзбриши
  15. Ne razumem ovog Eda, o cemu on uopste pise? Pritom toliko nepismeno. Dobro uvek ce biti onih koji napadaju ono sto ne razumeju. Ghoule ne obracaj paznju na takve, i samo nastavi da objavljujes subjektivne prikaze. Jer kako rece Ortega i Gaset: "Licna tacka gledista je jedina koja omogucava sagledavanje sveta u njegovoj istinitosti. Sve ostalo je izvestacenost".

    ОдговориИзбриши
  16. Slušaj "Ede", nisi ti ovde izneo nikakve "objektivne cinjenice" nego gomilu netačnosti i neistina. Već sam ti ukazao na njih ali se ti praviš blesav i nazivaš ih "štamparskim greškama"! Baš su štamparske! 1. Urednik Alefa nije se zvao “Boban Zivkocic” nego Boban Knežević. 2. U tom časopisu on nikada nije pisao nikakve “recenzije”. 3. LEPTIRICA je oduvek bila namenjena TELEVIZIJI, to je TV film. 4. Ja nisam pisao nikakvu “Enciklopediju” niti sam pisao o “vanzemaljskom hororu”. 5. Pavle Ugrinov, nikada nije bio „generalni direktor TV Beograda“. 6. Đ. Kadijević nikad nije bio član partije. TO SU OBJEKTIVNE ČINJENICE. Tvoja "stajališta" bolje zadrži za sebe dok ne budeš bio u stanju da ih POTKREPIŠ ČINJENICAMA, jer ovo do sada što si izneo samo su neke tlapnje, rpoizvoljnosti, netačnosti, neistine, tračevi i trla-baba-lan. Pazi, meni si zabavan i samo nastavi s ovim, prija mi da malo relaksiram um od jednog prevoda na kojem radim. Samo me brine što, izgleda, nikad neću saznati kakve veze ima Dedijer sa svim ovim... :(

    ОдговориИзбриши
  17. Hahaha, i mene zanima kud se dede Dedijer i šta bi od istog valjalo da se pročita :)
    Takođe, "super" mi je da Glišića, velikana "klasicnog Srpskog romantizma" (sic!) i pisca pripovetke "Devedeset godina posle" (sic!) zbog nečega treba braniti od "zlog" Kadijevića :)
    A tek kada "Ed" pređe na nešto iole suptilnije poput pojmova ekranizacije i adaptacije, to me "oduvalo". Šta li bi tek rekao, primera radi, za Kopolinu varijantu "Srca tame" ili za Skotovu verziju "Sanjaju li androidi...".
    P.S. Za sve one koji Dejana žele da čitaju u "civilizovanijem" polemičkom tonu predlažem da odete na sajt renomirane "Književne istorije".

    ОдговориИзбриши
  18. Ajde dečko mak' se i poštedi ovaj narod ovde transfera blama koji si u njima izazvao!Ja sam prvi koji se ne razumem Bog zna kako u problematiku o kojoj se diskutuje(mada mi tvoja "diskusija" više liči na belopalanačku svadju preko tarabe,mislim na žalost ali ti si se u samom startu tako postavio i došao ovde da vredjaš) pa sam ti našao neke,bukvalno kardinalne greške o kojima se zna,ali izgleda da ih ti ne znaš i nije problem što ih ne znaš već što ih braniš na ivicu fizičkog kontakta,e to je problem.Prijatan ostatak dana želim.

    ОдговориИзбриши
  19. kom dečku se obratilo ovo prase, i o kakvom fizičkom kontaktu govori? dajte ljudi malo više KONKRETNIH stvari a manje neartikulisanih proizvoljnosti.

    ОдговориИзбриши
  20. ali najveći hit u ovom moru hitova by edo jeste ova smejurija: "Jeli znate sta je to autorsko pravo i kako se ono prenosi?" da, za razliku od tebe, edo, znam šta je autorsko pravo, i kako se prenosi, a naročito znam da autorsko pravo nema ni najmanje veze sa umetničkom slobodom pri adaptaciji dela. hello, edo! pa nije kadijević uzeo glišićevu priču i objavio je pod svojim imenom! on je snimio svoj film, pod svojim naslovom, u svojoj slobodnoj interpretaciji, na šta, kao umetnik, ima svako pravo. a ti ga još nazva "budalom", neznalice jedna nepismena i neupućena koja nešto pokušavaš da pridikuješ a nemaš ni najosnovnijeg pojma o tome o čemu pišeš.

    ОдговориИзбриши
  21. Анониман8. јул 2016. 21:11

    Чудим се Гуле што одговараш на идиотарије полуписменог полусвета. Неко да ти овде објави коментар "Свака част Вучићу", ти би ушао у полемику са њим? :) Ја имам утисак - можда грешим! - да је овде реч о неком полуписменом муслиману из неке босанске вукојебине, који се увредио због тога што си речи изговорене током "мусли-егзорцизма" назвао мрмљањем. Пази да ти у Нишку Бању не стигне бомбаш самоубица. :)
    Но, шалу на страну. Ко је могао да уради ефекат маске у овом филму? Сетио сам се да је Шијан причао да је ефекат одсецања ува Пере цвећара у "Давитељу" радио неки Босанац. Можда је реч о истом човеку?

    ОдговориИзбриши
  22. nekad ignorišem, nekad odgovorim, kako mi ćune ili kako u datom trenutku budem raspooložen. da je došao neko sa banalnim, svakodnevnim, retardiranim usklikom "Свака част Вучићу" - na to ne bih reagovao. ali ovaj je ipak daleko originalniji od toga. pazi samo, autorska prava, kadiaj budala, dedijer i horor, ovo-ono... pa to nema svaki dan! a maske u DAVITELJU i u VEĆ VIĐENO (od viđenijih horora) radio je halid redžebašić, koji je nedavno, ove godine, umro.

    ОдговориИзбриши
  23. Анониман9. јул 2016. 01:35

    Дедијер и хорор? Ха ха! Па можда ако комуњаре схватимо као ромеровске зомбије. Није напредњацима богом дано да само њих замишљамо као зомбије. Ај' мало и ове.

    ОдговориИзбриши
  24. Овај Едо-Педо је неопевана будала и незналица, а Ви сте му докторе Огњановићу набили такве комплексе да Вас он и будан сања... Оваква количина неписмености се не виђа ни у предшколском узрасту, а тврдње које је изнео се граниче са "ванземаљском" комедијом. Посебна прича су његове тлапње о Вашој бахатости и вређању муслимана, иако је јасно да сте филм овог исламског фундаменталисте Бакира Тановића (једног од оснивача исламско-фундаменталистичке странке СДА)оценили позитивно, а за његову режију једне од две хорор сцене у филму сте написали да надмашује италијанске режисере тога доба. Још један бисер је Едо-Педино баљезгање о скрнављењу Глишића од стране Кадијевића, иако је у "Лептирици" присутно све из Глишићеве приповетке "Деведесет година после". То само глупан не може да види, а Едо-Педо је глупан над глупанима, очевидно. Питам се да ли је Бакир Тановић можда "оскрнавио" приповетку-новелу Новака Симића, по којој је радио сценарио за овај филм, и питам се зашто је Едо-педо чекао на Ваш приказ филма Љубав и бијес, тј. зашто он тако писмен и упућен у "хорор" није до сада написао било какву рецензију-критику или макар било какав приказ-осврт овог филма? Срдачан поздрав.

    ОдговориИзбриши
  25. Додатак: Љубазношћу мог пријатеља који је са Едом-педом разменио пар мејлова на ову тему,дошло се до следећег, па преносим Едо-педине бисере о Кадијевићу у целости:
    "Da nije bio član partije, u redu, ali kako je onda snimio film? Jeli to samo, zato što je Srbin, a Srbinu se sve prašta i Srbin sve može kad hoće?
    On je itekakav nacionalista, da ne kažem opančar i jedna bezobrazna četničina i Srbenda. "
    Наравно, било је ту и бисера које је Едо-педо баљезгао и о Вама поштовани докторе, али такве баљезгарије ипак нису за објављивање.
    Зато сам и написао да сте овој искомплексираној будали Еду-Педу илити Едхему Тановићу пуним именом и презименом набили такве комплексе и трауме , да Вас и будан сања. Просто речено - неук је, љубоморан, подао и завидан, па лаје свуда.
    Мој пријатељ га је иначе послао на лечење након ових баљезгарија, јер по доступиним информацијама из сарајевских књижевних кругова - Едо је психички болесник. Наравно, то му није олакшавајућа околност за баљезгање. Срдачан поздрав.

    ОдговориИзбриши
  26. očigledno se radi o osobi koja obitava u nekom svom izmaštanom univerzumu zamagljenom tmušom sopstvenih fantazmagorija, priviđenja, zatuljenih negativnih emocija (mržnja, nacionalizam,itd). kao takav, dobio je i previše pažnje od mene - a sad vidim da su se neki upuštali i u privatni kontakt. no, dosta više o tom nesrećniku. (po)kazao je ovde sasvim dovoljno i nema potrebe da se dalji širi ptiča o njemu.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. G. Dejane;
      Ako sam psihički bolesnik radi ratnih trauma, zbog ovog nesretnog Rata, koji nas je sve traumatizirao, pa dobro, šta da se radi.
      Meðutim, nacionalista nisam niti mrzitelj drugih po bilo kojoj osnovi. Najbolji prijatelj mi je Srbin,a u Beogradu sam često.
      A Vama prof. Ognjanović, iskreno se izvinjavam radi uvreda prema g. Kadijeviću. Iskreno-nisam bio u pravu.
      Spominjao sam Dedijera jer to što sam čitao od njega (Jasenovac) je najgori mogući horror koji sam ikada čitao.
      Gledao sam nedavno na TvSa "Štičenika" i smatram da je to jedno vrhunsko umjetničko djelo.
      Još jednom se izvinjavam, radi neumjesnih opaski na ime Kadijevića,
      Sve Vam najbolje želim.

      Избриши
  27. ok, izvinjenje prihvaćeno. mir, mir, mir... svi smo krivi!

    ОдговориИзбриши
  28. Osecam se kao glavna aktorka ovog filma kada citam o tome, kako film ne moze, kako ti kazes ni ugura u horor uz maksimalnu pomoc sile!

    ОдговориИзбриши