четвртак, 11. септембар 2014.

POETIKA HORORA u pretplati!

 

            Imam ogromno zadovoljstvo da najavim sledeće: za oko mesec dana iz štampe izlazi moja poetika horora! To je doterana, proširena, uglačana, ulepšana, dodatno razvijena doktorska teza koju sam, pod naslovom "Istorijska poetika horor žanra u anglo-američkoj književnosti" odbranio na Filološkom fakultetu u Beogradu 22.02.2012. 
            Knjigu izdaje idealan izdavač za nju (a i za mene) – Orfelin iz Novog Sada, pod uredništvom Milenka Bodirogića. Ovde na blogu već godinama unazad hvalio sam njegova izdanja i Zlatnim Ghoulovima (TM) ih nagrađivao – npr. BUNTOVNICI, itd. – i ne sluteći tada da će se uskoro u tom sjajnom nizu kvalitetnih i predivno estetski uobličenih i odštampanih knjiga naći i moj Magnum Opus. Ne – neću da glumim skromnost: poetika horora je ne samo najznačajnije nešto što sam do sada napisao, nego će, šta god da do kraha svog života budem još objavljivao, bez ikakve sumnje biti u samom vrhu najznačajnijih mojih dela. To znači da će, jednog dana kad umrem, ili me uhapse, pisati: "Dejan Ognjanović, autor poetikE horora, danas je..."

            O knjizi, ukratko:
Poetika horora je studija koja definiše horor kao književni žanr i objašnjava nastanak i razvoj njegove poetike od gotskih romana 18. veka pa do bestselera s kraja 20. i početka 21. veka. U ovoj knjizi prikazuju se ključne faze i akteri, i analiziraju najreprezentativnija dela u kojima se ogledaju prelomne tačke u razvoju žanra: Rani gotik (Horas Volpol: Otrantski zamak), Pozni gotik (Meri Šeli: Frankenštajn), Edgar Alan Po i horor priča, Priča o duhovima ("Okretaj zavrtnja" Henrija Džejmsa), Viktorijanski neogotski roman (Drakula Brema Stokera), "Čudne priče" kosmičke strave ("Boja izvan ovog svemira" H. F. Lavkrafta), Horor kao bestseler (Isijavanje Stivena Kinga) i Savremene tendencije u hororu koje oličavaju Moderni gotik (Širli Džekson, Anđela Karter, Džojs Kerol Outs), Priča o duhovima (Robert Ajkman), Telesni horor (Klajv Barker), Psihološki horor (Robert Bloh, Tomas Haris) i Kosmička strava (Tomas Ligoti). Poetika horora prikazuje kontinuitet ali i neprestanu evoluciju i sazrevanje ovog popularnog, provokativnog i inspirativnog žanra. Studija se sve vreme, a naročito u poznijim deonicama, koje se bave modernim hororom, bavi i dvosmernim vezama između književnosti i filma, a za definisanje žanra podjednako se oslanja na uvide teoretičara filma i književnosti, pa stoga može biti vredna i onima koje zanima žanr na filmu isto kao i u književnosti.


O autoru, ukratko:
Autor knjige je Dejan Ognjanović, pisac, filmski i književni kritičar, esejista i prevodilac, a tekst je zasnovan na doktorskom radu odbranjenom na Filološkom fakultetu u Beogradu. Ognjanović je poznat kao autor dva romana: Naživo, 2003, i Zavodnik, 2014, dve studije: Faustovski ekran: đavo na filmu, 2006, i U brdima, horori: srpski film strave, 2007, i zbirke eseja Studija strave (2008), i kao priređivač antologije najboljih priča H. F. Lavkrafta, Nekronomikon (2008; 2012).

            Evo odlomaka iz recenzija relevantnih stručnjaka:

Ova iscrpna, promišljena i celovita poetika horor žanra pokazuje njegov značaj za popularnu književnost, ali i književnost uopšte. Veliki broj svežih i relevantnih zaključaka svog istraživanja, sprovedenog s istinskom posvećenošću, ali i čvrstom naučnom utemeljenošću, autor je izložio metodološki precizno, preglednim i jasnim stilom.
- prof. dr Zoran Paunović -

Poetika horora predstavlja kapitalan rad koji omogućava dublje razumevanje i ozbiljno, naučno zasnovano proučavanje ovog slabo istraženog žanra u domaćoj teoriji.
- prof. dr Sava Damjanov –

Studija koja je pred nama jedna od onih koje su hronično nedostajale srpskom čitaocu, kako laiku tako i stručnjaku. Od jasnog problemskom određenja, preko dobre sistematizacije i više nego korisnih terminoloških i pojmovnih određenja, a kroz i uz ponovno isčitavanje reprezentativnih dela ovog žanra, autor nas vodi do razumevanja kako njihove osobene estetske namere, tako i šireg društvenog, kulturnog i istorijskog konteksta u kojem su nastajala, ali i u kojem se poetika horora razvijala, menjala i osvajala.
- prof. dr Žolt Lazar


           Što se tiče izgleda i obima knjige, evo nekih osnovnih podataka:
           Broj strana: 524
           Format: 165 X 235mm
           Povez: polutvrdi, korice sa širokim klapnama, štampane i sa unutrašnje strane.
          Papir: 90-gramski, bezdrvni, što bi trebalo da nam omogući kvalitetnu štampu. (Danas se, i kod velikih izdavača, knjige štampaju na 60-gramskom, recikliranom, voluminoznom papiru.)
           Ilustracije: crno-bele (fotografije, slike i crteži autora i dela koja se obrađuju)
         Autor naslovne strane i unutrašnjih ilustracija između svake glave + kompletan grafički dizajn: Dragan Bibin
          Izgled: knjiga ima dominantno crnu prednju i zadnju koricu, a sa strane su ivice listova poprskane crveno, pa to sve izgleda kao velika porodična BIBLIJA, što i jeste prikladno – jer poetika horora će biti važnija nego Biblija svakom ovdašnjem poštovaocu i proučavaocu horora.
Korica: iako je naslovnica dominantno crna ona će biti štampana u punom koloru, u četiri prolaza, čime će se postići intenzitet crne i njena dubina, a diskretni kolorni detalji, poput tanke crvene linije koja odvaja naslov knjige od imena autora, samo će doprineti tom utisku. Potom, na ovako odštampanu koricu dolazi još jedan prolaz u UV laku kojim će biti istaknuta tekstura "lobanjica" u pozadini. Kad pređeš vrhovima prstiju preko knjige moći ćeš taktilno da osetiš tu teksturu, koja će  biti vidljiva samo pod određenim uglom, u zavisnosti kako svetlost pada na knjigu.
            U pogledu formata, knjiga je približno iste veličine kao NEKRONOMIKON, samo što je za 1,5 cm šira (NEKRO = 15 cm, POETIKA = 16,5 cm).

Apsolutno najpovoljniji način da ovu knjigu nabavite jeste – pretplatom! Pretplata traje od 11. septembra do 11. oktobra. Pretplatna cena je 1.250 dinara i u nju je uračunata i dostava. Pretplatu možete izvršiti na račun Orfelin izdavaštva 220-73108-85, sa naznakom Uplata za Poetiku. Posle uplate pošaljite vaše podatke (ime i prezime, adresu i broj telefona) na e-mail: orfelinns@gmail.com. Puna prodajna cena knjige biće negde oko 2.000 din. Kad knjiga bude izašla, imaću jedan manji broj primeraka za one koji baš žele da knjigu kupe od mene – po onoj ceni koja tada bude važila.
  
            Kompletan sadržaj izgleda ovako:


   POETIKA HORORA   

UVOD

DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA I PROBLEMA

DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA
Žanr, estetska namera i "horizont očekivanja"
Romansa
Gotik / gotski roman
Horor
Istorijska poetika

DEFINISANJE PROBLEMA
Horor u teoriji na engleskom jeziku
Horor u teoriji na srpskom jeziku

OD GOTIKA DO HORORA: NASTANAK ŽANRA

Rani gotik
Horas Volpol: Otrantski zamak - kulturna klima, intencija i recepcija
Otrantski zamak i retorika horora
Tekovine ranog gotika

Pozni gotik
Meri Šeli: Frankenštajn, ili Moderni Prometej - kulturna klima, intencija i recepcija
Frankenštajn: estetski i idejni dometi
Frankenštajn i poetika horora
Tekovine poznog gotika

Edgar Alan Po i horor priča
Teme i motivi američkog gotika
Edgar Alan Po i poetika kratke (horor) priče
Tematski ciklusi Poovog opusa
Mrtva draga
"Đavo perverznosti"
Kosmička strava
Tekovine Poove poetike horora

KLASIČNA DELA HORORA

Priča o duhovima
Mesto natprirodnog u poetici Henrija Džejmsa
"Okretaj zavrtnja": intencija i recepcija
"Okretaj zavrtnja": estetski i idejni dometi
Tekovine priče o duhovima

Viktorijanski neogotski roman
Motiv vampira u književnosti pre Drakule
Drakula Brema Stokera: intencija i recepcija
Drakula: estetski i idejni dometi
Tekovine Drakule i neo-gotskog romana

"Čudne priče" kosmičke strave
Lavkraftova poetika fantastike i horora
Lavkraftov odnos prema nauci i fantastici
Lavkraft i tradicija horora: uticaji i razlike
Lavkraftov stil
Recepcija Lavkraftove poetike
"Boja izvan ovog svemira": estetski i idejni dometi
Tekovine Lavkraftove poetike

MODERNA HOROR KNJIŽEVNOST

Horor kao bestseler
Stiven King i poetika horora
Stiven King i horor tradicija
Poetika horora Stivena Kinga
Vidovitost kao moderni horor bestseler roman
Tekovine poetike horora Stivena Kinga

Savremene tendencije u hororu
Moderni gotik: Širli Džekson, Anđela Karter, Džojs Kerol Outs
Psihološki horor: Robert Bloh, Tomas Haris
Priča o duhovima: Robert Ajkman
Telesni horor: Klajv Barker
Kosmička strava: Tomas Ligoti

ZAKLJUČAK

DodaCI
Hronologija horora
BIBLIOGRAFIJA
INDEKS KLJUČNIH IMENA
SUMMARY
O AUTORU

            A evo, da se na kraju podsetimo kako je moja odbrana doktorata o POETICI HORORA izgledala pre 2,5 godine u ovoj jezgrovitoj, ali rečitoj reportaži:       



понедељак, 8. септембар 2014.

Ispovest krvoloka: BIO SAM BOG U BOSNI

  
            Ako ste čitali moj roman NAŽIVO, koji se pored ostalog bavi i snuff snimcima nastalim u Hrvatskoj i Bosni za vreme građanskih ratova 1990-ih, setićete se citata jedne grozne reportaže koju je prenela Politika Ekspres (nedelja 9.VII 1995, str. 6). Njena "zvezda" je izvesni Roberto dela Fave, rodom iz Bordigere u Italiji, koji je otišao u Hrvatsku kao novinar, da beleži njihove ratne uspehe. On je kameru brzo zamenio puškama i bombama, učestvovao je u borbama i zverstvima protiv srpskih civila, od kojih je mnoge i zabeležio na video snimcima (silovanja, mučenja, klanja itsl), a onda je te snimke prodavao u Italiji osobama sa posebnim potrebama.
            Evo odlomka:
           
            "Šta želite da vam pokažem? Možda da pogledate kasetu na kojoj sam snimio nabijanje srpske bebe na kolac? Ili onu na kojoj je zabeleženo kako smo masakrirali starce i starice da bismo poručili onima koje nismo zatekli šta ih čeka kad se budu susreli s nama? Znate, ti masakri su užasni, ali tako je moralo biti. Hteli smo, tako, da im ubijemo svaku nadu. A beznađe je najteže, morate priznati.
            Ipak, te kasete nisu imale neku veliku prođu kao one na kojima sam snimao silovanje Srpkinja. Neke scene su po sadržaju identične, samo su se akteri smenjivali – Talijani, Nemci, Francuzi, mudžahedini..."
            Kada je novinar 'Epohe' upitao Roberta kako može da komentariše scene koje je snimio i koje upravo gledaju, Roberto je mirno odgovorio:
            "Ove užasne scene koje gledamo snimio sam u logoru u Butmiru i u Hrasnici kod Sarajeva. Organizacija je bila dobra. Kad je trebalo snimiti pornić o silovanju, odaberu se učesnici, i niko drugi osim aktera i snimatelja ne može biti prisutan u toj prostoriji. A kad nema snimanja...
            Znate, ja sam plaćenik 109. internacionalne brigade koja je stacionirana u Rijeci i koju plaća republika Hrvatska. Moje kasete o zločinima koje smo počinili prodao sam od Trsta, Milana, Firence, Udina, pa do Beča, Minhena, Berlina. Zaradio sam milijarde lira. Ovde ću ostati dok ima posla. Ipak..."
            U II izdanju NAŽIVOG, u mom pogovoru na samom kraju knjige, ovim povodom kažem:
"Tekst iz Ekspres Politike, od 09. jula 1995. koji navodim u romanu, autentičan je prepis članka, bez ikakvih mojih intervencija. Ne ulazim u njegovu autentičnost. Nemam nikakvih konkretnih saznanja o tome da li je taj Roberto dela Fave stvarno postojao, i zaista snimao snuff filmove u Bosni i Hrvatskoj, u kojima se muče, siluju i masakriraju srpski zarobljenici. Puno sličnih priča slušao sam i posle toga, od raznih ljudi, ali začudo, do danas još nijedan takav snimak nije isplivao – a verujem da postoji mnogo zainteresovanih strana (pritom ne mislim samo na bolesnike koji bi da onanišu na njih, nego pre svega na svakojake istražitelje, tužioce, novinare, borce za ljudska prava, grupe boraca rata, patriote). Možda je u pitanju urbana legenda, a možda su samo suviše dobro sakriveni (ili uništeni). U krajnjoj instanci, za moje potrebe je savršeno nebitna autentičnost te konkretne vesti i navoda u njoj. Užasi poput tih sigurno su se dešavali, psihologija i mehanizmi iza tih zločina nesumnjivo su istiniti, i to je za moje potrebe bilo dovoljno."

E, pa – posle mojih dugotrajnih i neuspešnih pokušaja da saznam nešto o tom liku, Roberto dela Fave je najzad dolijao! Kako ispade, mogući problem, ili deo problema, u guglanju tog zlikovca bila je ne baš savršena transkripcija njegovog imena, koje je pokojna Ekspres Politika navela kao Roberto de la Feve, ali bilo kako bilo, sad najzad imam potvrdu da je to govno stvarno postojalo i da je stvarno činilo ta zverstva. Zahvalnost dugujem mom drugaru iz Italije, Đuliju (za prijatelje: Giulio the Bastard), 
inače frontmenu hardkor grupe Cripple Bastards, koji je i ranije imao važnu ulogu u mom snabdevanju ezoteričnim filmskim materijalima, donoseći brda VHS kaseta sa filmovima kojih u to vreme, 2000. godine, u Srbiji nije bilo NIGDE, ni u kom formatu. I ovog puta je on bio taj koji je deliverovao ekskluzivu: snimak dokumentarca Sono stato dio in Bosnia (I WAS A GOD IN BOSNIA) u kojem dela Feve naširoko priča o svojim zločinima. Sve fotke u ovom tekstu potiču iz tog filma.

Šta ćete videti u njemu? Pre svega, da se radi o patetičnom luzeru koji je u rat otišao ne znajući NIŠTA o tome gde je otišao i zašto – presmešan je momenat kad kaže da je očekivao da vidi CIGANE, MNOGO CIGANA (eee, Kusturice, jebo te ćaća!), a inače je ideološki, kako kaže, mnogo desniji od Hitlera. Učestvovao je u svim ratovima protiv Srba, prvo u Hrvatskoj a onda i u Bosni, pa na kraju i na Kosovu – gde je, istina, "samo" obučavao šiptarske teroriste ali nije išao da se bori sa srpskom policijom i vojskom (mudro).

Bio je notoran kao RED DEVIL, to mu je bio ratnozlikovački nadimak kojim je, kako kaže, ulivao strah i trepet Srbima: kaže, posle tristotog ubijenog je prestao da broji, a nije više ni bilo mesta na kundaku puške za dalje recke... U Bosni je organizovao formaciju CRNI LABUDOVI – formaciju ne ratnika i boraca nego koljača i monstruma koji su tu radili šta su hteli (otud naslov filma, iz jedne slikovite tirade o tome kako je ON odlučivao o tome ko živi a ko mre, i kako...). Govori Roberto o brojnim slikovitim momentima svoje ratne karijere: o tome kako je ubio dečaka od 8-9 godina, o trgovini organima pod okriljem UN (o, da: ispade da se pola Evrope u to vreme snabdevalo iznutricama povađenim u Bosni!), o trgovini oružjem (kako veli, TO je doakalo Arkanu, navodno se upleo u biznis prevelikih razmera da bi mogao da kontroliše još veće igrače od sebe; inače o Arkanu govori s najdubljim, skoro homoerotičnim poštovanjem i zaljubljenošću), o tome kako su navodno i Hrvati upali u Srebrenicu i tamo pravili sranja (sumnjivo mi to malo, al' ko zna...?) itd.
Pored svih tih ratnih priča, meni je apsolutno prajsles njegovo priznanje o tome kako je ubio prvo svog oca, a zatim i majku – to je već u prologu, u prvih 5-6 minuta; već tom pričom me je kupio i znao sam da ovaj skot mrtvih očiju i mrtve duše ima šta da kaže i pokaže! Inače, njegov psiho-profil je očit: jadnik bez ikakve perspektive u svojoj zemlji, sjebana familija koju mrzi, problemi sa zakonom, zatvor, nema posao, nema stan, nema ništa, i onda – budući da je, kao takav izgubljen i neuklopljen u svoju zajednicu, fašista – ode da se bori protiv jedinih pravih i predanih antifašista u ovom delu sveta: protiv Srba, a zajedno sa svim okolnim fašistoljupcima, tj. njihovim saradnicima i naslednicima.
Ovaj film, koji je inače režirao nekakav Šiptar, Erion Kadili, u tehničkom i umetničkom smislu je poprilično smeće: ja, zapravo, u svom životu nisam video siroviji, neukije napravljen, snimljen i montiran dokumentarac! To nema ritam, nema strukturu, izjave se prekidaju usred rečenice, javljaju se nekakva zatamnjenja, bez ikakve najave ili konteksta ubacuju se neki snimci, nigde natpisa, nigde imena, mesta, konteksta – dakle, i slikano i montirano ubi bože, ali zato, s druge strane, baš ova sirovost dodaje specijalnu draž svemu tome, i poštovaoci mog NAŽIVOG voleće upravo tu VHS prljavost, sirovost, neizbrušenost, neupeglanost, taj underground feel koji izbija iz svakog kadra ovog u svakom pojmljivom smislu ružnog filma.
Istine radi, jedina dva trenutka nečeg nalik rediteljskom postupku koji su mi se dopali tiču se prelaska s paljenja Olimpijske vatre u Sarajevu 1984 na paljenje zgrada u Sarajevu 1992, taj skok sa "uzvišene" vatre i svega što ona (treba da) simbolizuje na ovu prizemnu, zlikovačku, uništiteljsku vatru – to je baš onako, fin momenat. Drugi je na samom kraju filma (koji inače traje 80 minuta), kad ova džukela pozira sa zmijurinama (boe i anakonde) koje čuva, a u pozadini ide hrvatska domoljubiva pesma o Vukovaru... Predivna jukstapozicija!
Nažalost, dela Feve ovde ne govori uopšte o onome što je meni, onih dana, bilo najzanimljivije: ni rečju ne pominje bosanske i hrvatske snuff filmove (valjda se stidi, ili ne sme da javno govori o njima?) – ali u kadrovima koji prikazuju novinske članke o njemu vidi se kako drži VHS kasete, a najmanje jedan članak govori baš o tim snimcima: dakle, ipak NIJE bila u pitanju izmišljotina Politike Ekspres, kako su mi to svojevremeno neki glupaci spočitavali zato što sam naveo taj citat u romanu (čini mi se da je Rastislav Dinić bio među njima – kao, "Lakoverni, naivni Dejane, trebalo bi da si pametniji nego da nasedaš na propagandu jedne Politike Ekspres, eeej", itsl).
Uzgred, tokom filma ova nakaza kaže da bi voleo da dobije rak i da tako, svojim mukama, otplati muke koje je drugima naneo – a, kako ispade, dela Feve je zaista i umro od raka, pre samo mesec dana (početkom avgusta)! Naravno, ja neću reći "Ima Boga" niti išta slično, jer da ga stvarno ima, ovakve nakaze ne bi ni gmizale Zemljinom površinom niti bi im bilo dato da se iživljavaju nad nejači, ali... eto, s njegovom nedavnom smrću kao povodom sve kockice su se lepo skockale baš sada, kada je NAŽIVO sasvim rasprodat (zapravo, poslednja tri primerka se sada nalaze u RIJECI, gde je ovaj skot jedno vreme živeo i odakle je krenuo u svoje pohode!). Ko je čitao moju knjigu neka obavezno pogleda i film I WAS A GOD IN BOSNIA koji sam okačio na Jutjub pa ga sada, zahvaljujući kolaboraciji Ghoul + Giulio (ukratko: Ghoulio!) možete i ovde pogledati!
PS: U filmu postoji samo jedan momenat u kojem se vide leševi ubijenih hrvatskih vojnika, pri čemu je jednome granata skoro sasvim otkinula ruku; to je jedini "ogrish" momenat za oprez osobama osetljivih stomaka; sve ostalo se sastoji od talking heads snimaka – ali, naravno, ako imate razvijenu maštu i empatiju, to što ovaj ološ GOVORI biće sasvim dovoljno za gađenje i ružne snove, pa zato... oprez. Ovo što sledi nije za svakoga.


петак, 5. септембар 2014.

NAJBOLJE KNJIGE po izboru Dr Ghoula


            Ovih dana je, pored polivanja kofama ledene vode, hit interneta – paradiranje sopstvenim listama 10 najboljih/najdražih, odnosno individualno najvažnijih knjiga. Pa, kad mi već ne pada na pamet da se polivam ledenom vodom, evo ga The Next Best Thing! KNJIGE! Ja sam, naravno, bio prinuđen da malo varam – samo deset naslova? Pa, da li ste čitavi? To tražite nekom normalnom čoveku, a ne onome ko je život posvetio čitanju i pisanju knjiga!  
Dakle, ovo dole je moj širi izbor, po određenim kategorijama. Izbor je, dakako, ličan, super-subjektivan, ali mogao bih da ga branim i kao da nije. Redosled na listama je po prioritetu, tj. stepenu obožavanja i udivljenja, od najnajnaj prema malo manje naj.
Eto, nadam se da će ove liste poslužiti kao preporuka da potražite neke od ovih naslova i autora. Srećan lov!

   10 ROMANA   

 
1. NAKED LUNCH (GOLI RUČAK) – w. burroughs
2. DAS SCHLOSS (ZAMAK) – f. kafka
3. VOYAGE AU LA BOUT DE LA NUIT (PUTOVANJE NAKRAJ NOĆI) – l. f. celine
4. La Nausée (MUČNINA) – j-p. sartre
5. L' ETRANGER (STRANAC) – a. camus
6. AT THE MOUNTAINS OF MADNESS (U PLANINAMA LUDILA) – h. p. lovecraft
7. HEART OF DARKNESS (SRCE TAME) – j. conrad
8. LOLITA – v. nabokov
9. Бесы (ZLI DUHOVI) – f. dostoevsky
10. Auslöschung. Ein Zerfall (BRISANJE. RASPAD) – T. BERNHARD
+ Les 120 journées de Sodome (120 DANA SODOME) – m. de sade


   10 ZBIRKI PRIČA   

 
SABRANE PRIČE OVIH AUTORA
--- F. KAFKA
--- E. A. POE
--- H. P. LOVECRAFT
--- L. ANDREYEV
--- r. aickman
--- t. ligotti
--- j. l. borges
--- v. nabokov
--- J. CONRAD
--- J. G. BALLARD
+ A. BIERCE


   10 nebeletrističkih knjiga   

 
1. DNEVNICI + PISMA – KAFKA
2. SELECTED LETTERS (5 volumes) – H. P. LOVECRAFT
3. S ONU STRANU DOBRA I ZLA – NIČE
4. MIZ O SIZIFU – KAMI
5. ZLI DEMIJURG – E. SIORAN
6. AGONIJA ROMANTIZMA – M. PRAC
7. MASKS OF GOD – J. CAMPBELL
8. POL I KARAKTER – O. VAJNINGER
9. PSIHOLOGIJA UBISTVA – K. VILSON
10. KNJIGA LAŽI – A. KROULI
+ HOLLYWOOD FROM VIETNAM TO REAGAN – R. WOOD
+ ČUDOVIŠTA KOJA SMO VOLELI – R. MUNITIĆ


   10 HOROR ROMANA   

 
1. PET SEMATARY – S. KING
2. The Case of Charles Dexter Ward - h. p. lovecraft
3. MALPERTUIS – J. RAY
4. SILENCE OF THE LAMBS – T. HARRIS
5. THE EXQUISITE CORPSE – P.Z. BRITE
6. I AM LEGEND – R. MATHESON
7. MY WORK IS NOT YET DONE – T. LIGOTTI
8. THE CRONING – L. BARRON
9. THE SHINING – S. KING
10. HARVEST HOME – T. TRYON
+ AT THE MOUNTAINS OF MADNESS – h. p. lovecraft *
(stavljen kao dodatak samo zato što je već naveden u gornjem spisku, inače – 1. mesto!)


   10 HOROR ANTOLOGIJA   

 
1. THE WEIRD – ed. A. & J. VANDERMEER
2. THE DARK DESCENT – ed. D. G. Hartwell
3. BLACK WATER 1 & 2 – ed. A. Manguel
4. AMERICAN GOTHIC TALES – ed. J. C. OATES
5. FOUNDATIONS OF FEAR – ed. D. G. Hartwell
6. DARK FORCES – ed. K. McCauley
7. STARRY WISDOM – ed. D. M. Mitchell
8. 999: Twenty-nine Original Tales of Horror and Suspense
– ed. A. Sarrantonio
9. MAMMOTH BOOK OF SHORT HORROR NOVELS – ed. M. Ashley
10. A BOOK OF HORRORS – ed. S. Jones
+ LOVECRAFT UNBOUND – ed. E. DATLOW
+ NEW CTHULHU – ed. P. GURRAN



   10 SF ROMANA   



1. THE LEFT HAND OF DARKNESS (LEVA RUKA TAME) – U. K. Le Guin

2. NEUROMANCER – W. Gibson

3. UBIK – P. K. Dick

4. CRASH (SUDAR) – J.G. BALLARD

5. DUNE (DINA) – F. Herbert


6. SOLARIS – S. LEM

7. HYPERION (HIPERION) - Dan Simmons

8. THE ISLAND OF DR MOREAU (OSTRVO DOKTORA MOROA) – H. G. WELLS

9. LORD OF LIGHT (GOSPODAR SVETLOSTI) – R. Zelazny

10. The Book of Skulls (KNJIGA LOBANJA) – R. Silverberg

+ THE DROWNED WORLD (POTOPLJENI SVET) – J.G. BALLARD
+ THE THREE STIGMATA OF PALMER ELDRITCH (TRI STIGMATE PALMERA ELDRIČA) – P. K. Dick