петак, 26. јануар 2024.

Nagrada Brem Stoker opet gleda ka Srbiji?

 

Kao što se verovatno sećate, pre dve godine bio sam počastvovan time da budem nominovan za najveću svetsku nagradu u oblasti horora, nazvanu po autoru Drakule, Bremu Stokeru. Nju svake godine dodeljuje Udruženje horor pisaca (The Horror Writers Association / HWA).

Bio sam nominovan u kategoriji „Vrhunsko postignuće u esejistici“ (short non-fiction) za rad pod naslovom „Tri paradigme horora“ (The Three Paradigms of Horror) objavljen u američkom magazinu Vastarien. Na kraju sam došao do užeg kruga (top-5), ali nagrada je otišla drugom eseju, a ja ostadoh sa statusom „Finaliste“ (Finalist), koja takođe nosi ozbiljnu težinu i vrednost. 

Uzgred, ovaj moj esej možete na srpskom čitati u najnovijem broju KNJIŽEVNE FANTASTIKE.

            E! Ali pazite sad ovo! Preneki dan je Stokerov žiri obznanio svoj širi izbor („preliminary ballot“), i u njemu se, u istoj toj, esejističkoj kategoriji (Superior Achievement in Short Non-Fiction) među deset izabranika našla i jedna autorka iz Srbije! Konkretno, istaknut je rad dr Ane Došen, pod naslovom “Heterotopic Hell Ride on The Midnight Meat Train” (“Heterotopička paklena vožnja na Ponoćnom kasapskom vozu“) objavljen u zborniku Journeys into Terror: Essays from the Cinematic Intersection of Travel and Horror (McFarland).

            U središtu ovog rada jeste priča Klajva Barkera „Ponoćni kasapski voz“ – koju možete čitati u nedavno objavljenim Orfelinovim KNJIGAMA KRVI (i to u fundamentalno popravljenom prevodu u odnosu na onaj koji su neki od vas čitali u ranijem polupiratskom izdanju). 

Još konkretnije, u radu je akcenat na filmskoj verziji te priče koju je režirao Rjuei Kitamura…

            Gde pročitati ovaj rad?

            Za sada on, nažalost, nije dostupan na netu, a čak ni zbornik u kojem je izašao nije dostupan organima internetskog gonjenja. Još uvek… Ako ga negde spazite, dojavite mi.

            Šta sad sledi? Kad ćemo znati da li je Ana Došen ušla u uži krug – među nominovane? Taj izbor, sa po pet u svakoj od kategorija, biće obznanjen negde oko 23. februara. Finalni dobitnici biće proglašeni na Stokerkonu, u maju mesecu.

            Na sajtu HWA organizacije veoma su strogi oko terminologije, pa zato i ja moram da to ovde ponovim zbog onih koji će odavde preuzeti ovu vest i širiti je dalje. Dakle, niko sa ovog izbora (top-10), pa tako ni Ana, NIJE NOMINOVAN za nagradu; NOMINOVANIMA se smeju nazivati samo oni koji uđu u uži izbor (top-5). Kažu:

„Works appearing on the Preliminary Ballot are NOT “Bram Stoker Award® Nominees” and authors, editors, publishers, and others should not refer to any of these works as such – doing so is a severe breach of etiquette and can lead to disqualification of the Work(s) involved. Works on this ballot are not referred to as “nominees” or “finalists.” Only works appearing on the Final Ballot may be referred to as “nominated works” and their authors as “finalists.”“

Dakle, poželimo našoj Ani da uđe među NOMINOVANE (top-5, u februaru), a potom i da DOBIJE STOKERA (1 to rule them all, u maju)!

I čisto osećam potrebu da naglasim sledeće: nemojte uopšte misliti da je ovo mala stvar! Nemojte misliti da svako malo nominacije za Stokera dobijaju nekakvi Evropljani, a još manje Balkanci, a kamoli pak Srbi! Naravno, zbog inkluzivnosti i političke korektnosti Stokerci gledaju da na liste metnu što više žena, i što više osoba nebelih rasa (crnce, Meksikance, Azijate itd), ali to su u 99% slučajeva osobe koje žive i rade u SAD, eventualno, ređe, u Engleskoj. Mogu za Stokera da se natječu razni Iglesijasi i Kim Džong Vju Ksao Ming Lingovi, ali to su u 99% AMERIKANCI/AMERIKANKE čiji su preci potekli odnekud sa strane, a ne osobe koje se oglašavaju iz debele tuđine (iz ugla Amerike). 

Da bude u širem ili užem izboru neko ko živi i radi u nekoj Tunguziji poput Srbije – to se do sada desilo samo jednom, meni. Da bude izabran neko kome engleski nije maternji? VRLO RETKO! Izbrojte sami koliko među izabranima vidite Francuza, Španaca, Nemaca, Hrvata… Dakle, ovo je još jedan ogroman uspeh za horor misao Srbije!

 

Evo kojih 10 radova je odabrano u ovoj kategoriji za 2023:

 

Superior Achievement in Short Non-Fiction

 

Bissett, Carina – “Words Wielded by Women” (Apex Magazine)

 

Bulkin, Nadia – “Becoming Ungovernable: Latah, Amok, and Disorder in Indonesia,” (Unquiet Spirits: Essays by Asian Women in Horror, Black Spot Books)

 

Cade, Octavia – “Entering the Ecosystem: Human Identity, Biology, and Horror” (Horror and Philosophy: Essays on Their Intersection in Film, Television and Literature, McFarland)

 

Došen, Ana – “Heterotopic Hell Ride on The Midnight Meat Train” (Journeys into Terror: Essays from the Cinematic Intersection of Travel and Horror, McFarland)

 

Kachuba, John – “The Gothic Shapeshifter: Man, Monster, Myth” (The Gothique: Myriad Manifestations, Partridge India)

 

Kerestman, Katherine – “Cats and the Occult: A Canthropology” (The Weird Cat, WordCrafts Press)

 

Kulski, K.P. – “100 Livers” (Unquiet Spirits: Essays by Asian Women in Horror, Black Spot Books)

 

Murray, Lee – “Displaced Spirits” (Unquiet Spirits: Essays by Asian Women in Horror, Black Spot Books)

 

Weinstock, Jeffrey Andrew – “Miasma Theory, Particulate Matter and Modern Horror” (Female Identity in Contemporary Purgatorial Worlds, Bloomsbury Academic)

 

Wetmore Jr, Kevin – “A Theatre of Ghosts, A Haunted Cinema: The Japanese Gothic as Theatrical Tradition in Gurozuka” (The Wenshan Review of Literature and Culture: Special Issue on Asian Gothic)

 

Ko je ušao u širi krug za Stokera u svim kategorijama, pogledajte OVDE:

https://www.thebramstokerawards.com/front-page/the-2023-bram-stoker-awards-preliminary-ballot-announced/

 

            A ko je sad pa ta Ana Došen, pitate se? Ukratko, to je moja drugarica (suprajz? pa, mala je Srbija, avaj!) čija interesovanja prilično naginju mojima (telo, telesnost, body horror; Japan i Japanologija; film; horor; Gugl Idioti…). Evo njene zvanične biografije.

 

Ana Došen

ko se raduje poslu, radovaće se i nagradi?

Ana Došen (1981) je teoretičarka medija i umetnosti, diplomirani japanolog čije polje istraživanja se kreće od čitanja medija i kulture otpora, preko pojma visceralnog, medijskog predstavljanja Dalekog istoka do azijske kinematografije sa naglaskom na anime.

Diplomirala je na Katedri za japanski jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Tokom osnovnih studija bila višegodišnji stipendista Ministarstva prosvete i dobitnik stipendije ambasade Kraljevine Norveške. Za vreme postdiplomskih studija stručno se usavršavala u Japanu, kao stipendista Japanske fondacije (Kokusai Koryu Kikin). Doktorirala 2017. godine na Fakultetu za medije i komunikacije.

Učestvovala na brojnim međunarodnim konferencijama, prevodila i objavljivala radove u različitim naučnim časopisima i zbornicima iz oblasti teorije medija, studija kulture, filma i književnosti. Ko-uredila zbornik PanEroticsm (Oxford, UK: Inter-Disciplinary Press, 2015). Među poslednjim objavljenim radovima su tekstovi „Bemusing the Audience: Probing the Narrative Diversions in Symbol“ (Ekphrasis – Images, Cinema, Theory, Media, Vol.15 (1), 2016) „Ruševina lepote i multitemporalnost u romanu Zlatni paviljon“ (Jezik, književnost, vreme: književna istraživanja, 2017), „Silent Bodies: Japanese taciturnity and image thinking“ (Etnoantropološki problemi, god. 12, sv. 1., 2017).

do tada, uživajte u ovim knjigama

U izdanju Fakulteta za medije i komunikacije trebalo je da se 2019. godine pojavi njena knjiga TELO I JAPANSKI FILM. Zbog korone, ipak, nije. Za sada.

 

Dok odnekud ne procuri njen rad o Barkeru i vozovima, onlajn možete naći, skinuti i čitati ove njene radove:

 

Nobuyoshi Araki’s Archival Corpo-Rapture


Emperor Tomato Ketchup: Some Reflections on Carnality and Politics


Silent Bodies: Japanese taciturnity and image thinking


Viscerocepcija: (japansko) telo koje misli i umetnost / Visceroception: Art and a (Japanese) Body that Thinks

 

           Na kraju, kad već pominjem Stokera, primite k znanju i ovo: moj izbor najboljih Stokerovih horor priča, pod naslovom DRAKULIN GOST, dugo vremena bio je RASPRODAT i nedostupan. E, nedavno je izašlo novo izdanje, pa kome je do sada promaklo, tražite ga od Orfelina – a imaću i ja nekoliko primeraka kome je slađe uzeti od mene (npr. zajedno sa ZADUŠNICAMA, ili nekom drugom Ghoul Press knjigom).


среда, 24. јануар 2024.

Razgovor o romanu TAJNI SVAT Marka Piševa


U okviru serijala razgovora POSTNINOVSKE ČAROLIJE koji se ove nedelje dešava u Domu kulture Studentski grad moći ćete da naživo overite i razgovor o romanu TAJNI SVAT Marka Piševa, koji je bio jedan od dva horor romana koji su ove godine došli do UŽEG IZBORA ZA NINOVU NAGRADU (drugi su, naravno, ZADUŠNICE).

Nažalost, format ovog dešavanja je prilično sveden, jer će razgovor s Piševom trajati samo 20-30 minuta, ali će ovo biti retka prilika da ga vidite i čujete u sendviču između dva mejnstrimaša. Evo šta i kako:

 

Dom kulture Studentski grad

Klub Magistrala “Dragan Ve Ignjatović”

POSTNINOVSKE ČAROLIJE

 

Četvrtak 25. januar

u 19.00

VLADAN MATIJEVIĆ i Ana Stišović Milovanović

(roman za koji navijam da dobije NINO-a, a već je dobio BG POBEDNIKA)

 

u 19.30

MARKO PIŠEV i Vladimir Vukomanović Rastegorac

 u 20.00

STEVO GRABOVAC i Marija Nenezić

 

TAJNI SVAT (Orfelin) - radnja romana smeštena je u Beogradu i na Avali tokom pandemijske 2020. U centru Beograda, tokom noćne zabrane kretanja, muškarac s nadimkom Robi postaje svedok niza događaja koji ga umalo koštaju života.

 

Roman je izašao u ediciji „Gluvo doba“, koju uređujem zajedno s Milenkom Bodirogićem, a u pogovoru toj knjizi već sam napisao i sledeće:

„Marko Pišev stvara u skladu sa modernijim tendencijama u horor prozi: dinamično, vizuelno, povremeno skoro filmski, naročito u uvodnom delu romana Tajni svat koji se, po nivou tenzije, ali i imaginacije, zlokobnih nagoveštaja i obilja konkretnih vizuelnih detalja može meriti s najboljom horor literaturom koja se danas nalazi bilo gde u svetu. Psihologizacija i motivacija likova razrađeni su i povezani, na svoje zakučaste načine, sa opskurnim i apstraktnim užasima – na primer, kroz temu propalog braka glavnog junaka i motiv demonske žene. Čak i onda kada posegne za prepoznatljivim opštim mestima žanra, kao što su ludnica, „ludi“ doktor, mračna okultna sekta, ritualna ljudska žrtva, i slično, Pišev uspeva da im podari dovoljno očuđenja, plastičnosti i začudnosti da budu i značenjski i žanrovski upečatljivi i rezonantni.“


 

Naručite svoj primerak horor romana koji je čak i NINOV ŽIRI primetio i istakao, ovde:

https://orfelin.info/product/tajni-svat-marko-pisev/

 

Razumno pitanje: da li će ovom prilikom moći da se kupi TAJNI SVAT i naživo?

Izgleda da neće, ali ako ste ga već kupili ranije, ili ako ga kupite u knjižarama pre ovog dešavanja, možete ga poneti autoru na potpis.

понедељак, 22. јануар 2024.

15 godina KULTA!


Jeste, ovo je onaj dan u godini kada sebe tapšemo po leđima u znak čestitanja što još ovde postojimo i okupljamo se. Nije mala stvar – slavimo jubilej od punih 15 godina koliko ovaj blog postoji i živi, aktivno, neprekidno traje.


Zastanite samo na trenutak i zamislite se nad tom činjenicom: neki bebac koji se rodio na dan kada sam ovde okačio prvi članak danas je već dovoljno odrastao da bude čitalac i pratilac ovog bloga! Neko ko je npr. sa 18 godina, mlad i besan, počeo da me čita 2009, danas je možda već učmali čiča upregnut u Samsaru zvanu žena-deca-poso-preživljavanje…

Mislim da za sve ovo vreme postojanja, nikada za ovih petnes faking godina, nije prošlo više od 8 dana pauze između dva članka, a uglavnom sam se trudio da razmak bude manji. Koliko god da sam zauzet drugim stvarima – a poslednjih nekoliko godina zauzetosti je sve više, ponajpre oko knjiga za Orfelin i za Ghoul Pres – uvek ukradem sebi neko vreme od nečega pametnijeg i profitabilnijeg, kako bih sročio neki rivju, obavijest ili nešto pažnje vredno za ovaj blog.

Ovaj jubilarni post je tačno 2.630. po redu.

Za 15 godina, 2.630 rivjua, kritika, prikaza filmova, knjiga, stripova, tirada, mini-eseja, najava, vesti… malo li je?

Istina je da je broj članaka manji u poslednjih nekoliko godina, ali to je samo zato što imam sve više drugih spisateljskih poslova i obaveza. Svejedno, sa 80-90 članaka godišnje, to je još uvek negde oko dva nedeljno, ili preciznije po jedan novi članak na svaka 4-5 dana.

Nosio sam se mišlju da ovaj jubilej obeležim još jednom knjigom u stilu KULTA GULA, u kojoj bih sabrao najbolje filmske kritike sa bloga (samo njih, bez drugih vrsta tekstova). Čak sam načinio radnu verziju sadržaja te knjige – ali nisam siguran da li ću je raditi.

Zašto?

1) Još uvek nisam rasprodao KULT GULA, koji je izašao pre 5 godina u 500 primeraka. Ostalo mi je, prema najnovijem popisu, negde oko 30 komada. (Cena 900 din + 200 ptt, ko još nema – nek mi piše na mejl dogstar666 at yahoo dot com!)

2) To znači da bih eventualni KULT GULA 2 morao da radim u manjem tiražu, od oko 400, što mi je manje isplativo, t.j. značilo bi puno posla za prilično minimalnu zaradu, if any.

3) Možda bih se snažnije zaleteo u taj rizik i kocku da nemam za ovu godinu planirane neke prioritetnije knjige na kojima nameravam da radim – o njima više uskoro, nadam se, u najavama horor radova za 2024. Prosto, godina ima samo toliko dana, a dan samo toliko sati u sebi, i moram da rangiram prioritete, odnosno aktivnosti kojima bih se radije (i korisnije) posvetio.

4) Ne odbacujem sasvim ideju da uradim i KULT GULA 2 ove godine, ako procenim da ima vremena i smisla (i matematike, tj. finansijske računice), ali za sada je ta ideja „na ledu“. Dok me vi ne ubedite u suprotno?

Prošle godine sam ovde nabacio glasno razmišljanje o podkastu neke vrste. Šta je s tim, pitate? Pa, ništa. Još razmišljam. Ipak je i to nešto što traži mnogo vremena i cimanja i ulaganja, a ja sam ipak primarno i iznad svega pisac, i imam još grdne knjige u sebi da napišem i u kompu da doradim, priredim, pripremim, i svako cimanje radovima izvan toga izvan toga krnji mi te knjige.

Drugim rečima, trebalo bi da uložim neke pare, i mnogo vremena i truda i energije u nešto što je ipak samo sekundarno povezano sa mojim primarnim aktivnostima i ambicijama. Još prostije rečeno: pisac treba da piše – a blogeri da bloguju, a podkasteri da podkastuju!

Ja ću, dok god osećam da imam za koga, ipak i da blogujem (u pauzama između pisanja), kad i koliko stignem, a vi to čitajte, ili nemojte. Činite kako vam je Volja, to nek bude jedini zakon.

Imam još 5-6 horora iz 2023. da overim pre nego što obznanim godišnju listu NAJ-HORORA, a možda i pre toga će ZLATNI GHOULOVI, koje ću pokušati da dodelim 30. januara. Mislim da ću stići. Uskoro potom, nadam se, stižu i najave horor aktivnosti za 2024, rivjui nekih knjiga i stripova, i sve ostalo što je red i kako priliči.

Hvala na pažnji i ostajte ovde: sunce tuđeg bloga grijati vas neće ko Gulovo što grije!


четвртак, 18. јануар 2024.

ZADUŠNICE i poslednja NINOVA NAGRADA

 

Dragi moji, obznanjen je najuži krug romana za NIN-ovu nagradu (5 naslova), i naravno da u njemu nisu ni ZADUŠNICE, ni TAJNI SVAT.

Najdalje dokle su ovi romani dospeli je UŽI KRUG za NIN-ovu nagradu (12 najboljih romana iz 2023. godine), što je ogroman uspeh i za mene (sa četvrtim romanom), i za romanodebitanta, Marka Piševa, i za horor u Srbiji uopšte. Kako smo se nadali, dobro smo se udali.

Budući da je prethodni NIN-ov žiri potpuno ignorisao moje PROKLETIJE, pre dve godine, nisam imao baš nikakva očekivanja da ZADUŠNICE prođu mnogo bolje ni sa ovim sadašnjim. Činjenica da je moj horor roman dospeo u uži izbor, među 12 odabranih, najveći je moj lični uspeh u tom smislu, a i najveći za horor prozu kod nas, još od Pekićevog BESNILA (1983) pre 40 godina!

Moglo bi se reći da je žiri propustio savršenu priliku da poslednju dodelu NIN-ove nagrade učini istinski subverzivnom i eksplozivnom, i da uputi jedno veliko FUCK YOU i NIN-u i njegovim novim vlasnicima i Papetmasteru iza svega toga, Velikom Meštru Svih Hulja. Ali, za to treba biti malo više PUNK, a malo manje ŠTREBER… No, šta da se radi, tako mu je kako mu je…

Nastavak ZADUŠNICA sam se piše...

 

Inače, ako ste u prethodne dve nedelje svratili u neku knjižaru, možda ste, pored ostalog, potražili i moje ZADUŠNICE. Uostalom, to je knjiga koja je pre dve nedelje uvrštena u širi krug (38 naslova) najboljih romana na srpskom iz 2023, po izboru žirija za NIN-ovu nagradu, a zatim je pre nedelju dana uvrštena i u uži izbor (12 najboljih!).

Stoga bi logično bilo da se nađe na raspolaganju i širem krugu čitalaca, zar ne? Međutim, ako su neke knjižare na svojim policama i stolovima izdvajale knjige iz užeg izbora za NIN-a, ZADUŠNICE sasvim sigurno nisu među svim ostalim naslovima.

Zašto, pitate se?

Odgovor je jednostavan: nisam hteo da pristanem na ucenjivački i potcenjivački diskurs jednog trgovačkog lanca koji mi se obratio. Oni su mi nudili rabat od čak 50% od moje prodajne cene, a ja sam tražio onaj koji inače nude svima ostalima, odnosno 45%.

Očigledno ti preprodavci ne misle da je ispravno i na mestu da odobre čak i povoljniji rabat jednom izdanju 1) jer je SAMIZDAT, dakle iza njega ne stoji veliki izdavač, već pojedinac, i 2) jer je ušlo prvo u širi, a zatim i u uži izbor za najprestižniju književnu nagradu u Srbiji, pa je zbog toga verovatnije da bi se brže i lakše prodavalo.

Smatrao sam da je apsolutni minimum i crvena linija ispod koje ne idem isti onaj rabat koji traže svima ostalima. Iz principa, a ne zato što mi je zinulo dupe za tih 5% - kao što, očito, jeste njima. Iz principa sam se odrekao dubiozne "povlastice" da me po svaku cenu, čak na moju štetu, preprodaje izvikani lanac. Nisam hteo da me neko ponižava i tretira kao slepca koji ne zna njihova pravila i kome će se nametati „uzmi ili ostavi“ uslovi.

Iz tog razloga jednu od 12 knjiga koje je NIN-ov žiri odabrao u svoj najuži izbor NEĆETE naći u knjižarama.

Iz tog razloga je i dalje jedino možete naručiti direktno od mene, sa znanjem da nikakav % ne odlazi preprodavcima.

Podržite autora! Naručite direktno od autora/izdavača!

 

Za kraj, gostovao sam na TV Kopernikus i pričao o ZADUŠNICAMA, NIN-u, nagradama, srpskoj književnoj sceni, zemlji zombija, itd. Bio je ovo vanredno opušten i vickast razgovor (zahvaljujući delom i domaćinu, čuvenom Ganetu) i zapravo mislim da mi je ovo sasvim sigurno najbolji i najzabavniji TV nastup u novijoj istoriji.

Plus, imate u njemu ekskluzivne horor prizore iz Niške Banje i prizore sa banjskog groblja gde roman počinje. Ovaj post ilustrovan je mojim fotkama sa Banjskog groblja – poprišta dobrog dela dešavanja u ZADUŠNICAMA…

Link vam je OVDE, a isti taj, ali embedovan video odmah ispod.



понедељак, 15. јануар 2024.

ŠTA SE STRAŠNO RADILO U 2023-oj?

 

Na početku nove godine običaj je da se sumira prethodna. To sam radio uvek do sada na ovom blogu, pa zato evo, najkraće što može, a da bude jasno i pregledno, šta sam radio prošle godine i u čemu učestvovao, a što je relevantno za javnost i čitaoce ovog bloga.

 

 

OBJAVLJENE KNJIGE

 

Objavio sam jedan novi roman (četvrti po redu, inače); izdao 4. izdanje mog prvenca; i uz to čak šest knjiga priredio za Orfelin (od čega je jedna prava knjižurina, 3-u-1!).

 

Ghoul Press izdanja

 

1) ZADUŠNICE

Sredinom oktobra 2023. iz štampe je izašao moj četvrti roman, ZADUŠNICE, o mrtvacima koji ožive u Srbiji i dovedu do niza grozomornih, grotesknih i smehotresnih situacija.

Svoju premijeru imao je na sajmu knjiga u Beogradu, a potom je, uprkos štrajku poštara, dospeo do svojih pretplatnika i drugih, kasnijih kupaca.

Za dva meseca otišlo je više od polovine tiraža (koji je, standardno, 1000 primeraka), a na samom početku 2024. obznanjeno je da je moj roman ušao u širi izbor za NIN-ovu nagradu (top-38). U ovom trenutku on je u UŽEM izboru za NIN-a, u 12 najboljih naslova!




 

2) NAŽIVO, 4. izdanje

2023. je bilo tačno 20 godina od izlaska mog romana NAŽIVO (2003). Doživeo je do tada tri izdanja, stekao kultni status i – ponovo na neko vreme bio rasprodat. U 4. izdanju nema novih dodataka, niti menjanja texta u odnosu na 3. izdanje. Korice su nove, kao i forzec. Ima samo dodat kraći pogovor, na dve strane, i to je to. Ako imate 3. izdanje – na konju ste. Ako ne, trebalo bi da ovo nabavite!

 

Orfelinova izdanja

 

3) KRADLJIVAC LEŠEVA - R. L. Stivenson

29. knjiga u ediciji „Poetika strave“ je KRADLJIVAC LEŠEVA, moj izbor najboljih priča strave Roberta Luisa Stivensona. Pored prvorazrednog klasika, novele „Čudni slučaj doktora Džekila i gospodina Hajda“, čije se prisustvo podrazumeva, ova knjiga sadrži još šest drugih priča ovog pisca koje ljubiteljima horora možda nisu tako dobro poznate, a itekako zaslužuju da budu.

 

4) TAJNI SAPUTNIK – Džozef Konrad

Jubilarna 30. knjiga u ediciji „Poetika strave“ jeste moj izbor priča strave klasika engleske književnosti, Džozefa Konrada. Manje je poznato da je on u svom opusu imao i nekoliko priča strave, koje su skrajnuta ali itekako vredna strana ovog genija. Ovo je prvi put u svetu da je neko objavio zasebnu zbirku posvećenu samo Konradovim jezovitim pričama i kritički ih ispratio, sagledavajući ih iz tog ugla. Od pet priča u ovom izboru, tri se prvi put javljaju u prevodu na srpski.

 

5) KRSTARENJE SENKI – Žan Re 

31. knjiga edicije „Poetika strave“ jedna je od najznačajnijih zbirki horor priča ikada objavljenih. Velikog belgijskog pisca već ste imali priliku da u ovoj ediciji upoznate kroz roman MALPERTUI. Trebalo bi da pružite priliku Reovim kratkim pričama, koje sada premijerno predstavljamo na srpskom jeziku, jer u njima se on iskazuje kao prvorazredni majstor strave koja se lagodno kreće u rasponu od lokalnog do kosmičkog.

 

6) DUHOVI – M. R. Džejms

32. knjiga edicije „Poetika strave“ je moj drugi, i finalni, izbor najboljih priča neprevaziđenog engleskog majstora priča strave. Svima vam je već dobro poznat njegov „antikvarni“ pristup sablasnom i demonskom, iz jedne od prvih knjiga naše edicije - Zazviždi i ja ću ti doći, 2015, a ovo su sve preostale, odlične i vrlo dobre priče ovog autora koje zaslužuju vašu pažnju, većina prvi put na srpskom.

 

7) TAJNI SVAT – Marko Pišev ("Gluvo doba")

Kao treća knjiga u ediciji „Gluvo doba“ izdavačke kuće Orfelin, objavljen je, premijerno za Sajam knjiga u oktobru, roman Tajni svat etnologa i antropologa Marka Piševa. Urednici knjige su D. Ognjanović i M. Bodirogić. Pišev je ljubiteljima fantastike poznat kao autor kratkih priča nadahnutih paranojom urbane svakodnevnice (Fotofobija, 2009). Romanom Tajni svat Pišev se predstavlja i opširnijom proznom formom. Radnja je smeštena u Beograd i na Avalu tokom pandemijske 2020. godine. U centru Beograda, kasno noću, tokom zabrane kretanja, sredovečni muškarac biva svedokom niza traumatičnih događa koja ga umalo koštaju života. Priča prati neobični proces njegove terapije u ekskluzivnom lečilištu na Avali, gde se njegova sudbina prepliće sa skrivenim životom tajanstvene ustanove i zagonetnim težnjama njenog načelnika.

U ovom trenutku i ovaj roman je u UŽEM izboru za NIN-a, u 12 najboljih naslova objavljenih na srpskom prošle godine!

 

8) KNJIGE KRVI Klajva Barkera

Orfelin je objavljivio Bibliju savremenog horora: KNJIGE KRVI Klajva Barkera, u ediciji „Crna mačka“, koju uređuju Dr Dejan Ognjanović i Milenko Bodirogić, kao treća knjiga. Prve dve su, podsećam, Lavkraftov NEKRONOMIKON i KNJIGA EJBONOVA Klarka Eštona Smita.

Orfelin sada ove fundamentalne knjige, koje bi svaki ljubitelj horora morao da ima, objavljuje u dva toma: prvi tom sadrži prve tri Knjige krvi, a drugi – Knjige krvi 4-6. Prvi tom izašao je iz štampe za Sajam knjiga (oktobar 2023), a drugi tom izlazi početkom oktobra 2024. I bez brige, prava za drugi tom već su plaćena, a ilustracije već završene, tako da nas jedino neka velika kataklizma može sprečiti da objavimo i drugi tom, sa preostale tri Knjige krvi.

 

 

PISANJE

 

Napisao sam tokom 2023. jednu novu priču – pod naslovom „Promocija“! Nije horor, mada na samoj je granici. Možda je pomalo ejkmanovska. Za sada nije objavljena, a kad bude, to ćete ovde prvo saznati.

 

 

PROMOCIJE

 

Tokom godine obavio sam pet promocija svog rada, od toga tri su bile većinski posvećene najnovijem romanu.

 

1) Promocija romana Prokletije

27. februara, KC Smederevo

Predstavljanje horor romana Prokletije Dejana Ognjanovića upriličeno je u ponedeljak 27. februara u Koncertnoj sali Kulturnog centra Smedereva, s početkom u 19 časova. O romanu je pored autora govorio pisac, antropolog i etnolog dr Marko Pišev, a književno veče vodio je Marko Cvetković.

 

2) Književni susret sa Dejanom Ognjanovićem

3. mart, Vršac, Tačka susretanja

Sa mnom o hororu govorili su: dragi kolega, pisac i kritičar, Ilija Bakić, te kolege Igor Stanojević i Ana Marija Grbić.

Razgovor moderirao Neven Daničić.

 

3) Razgovor o hororu u srpskoj književnosti i na filmu

i promocija opusa/poetike i najnovijeg romana Dejana Ognjanovića.

23. novembar, Galerija Biblioteke Vuk Karadžić, Kragujevac

Razgovor vodio Miloš Milojević.

 

4) Promocija horor romana Dejana Ognjanovića Zadušnice 

7. decembra, Mala sala Niškog kulturnog centra.

Na promociji su, pored autora, govorili urednici knjige, Ana Marija Grbić i Igor Stanojević.

Razgovor vodila Dragosava Mladenović.

 

5) Promocija horor romana ZADUŠNICE u Beogradu

14.12, Elektropionir, Beograd

Na promociji su, pored autora, govorili urednici knjige, Ana Marija Grbić

i Igor Stanojević. 

  

MEDIJSKI NASTUPI

  

1) U rubrici „Šta čitaju oni koji pišu“ na GLIFU našao sam se, prošle zime, i ja. Izašlo je 22. februara 2023., i to baš OVDE.

 

2) Jubilej – 50 godina od prvog TV emitovanja LEPTIRICE – izazvao je pažnju nekolikih medija. U nekima od njih i ja sam bio među sagovornicima koji su intervjuisani tim povodom.

a) Posle pedeset godina: Kako je „Leptirica“ prestravila generacije i ponela titulu najstrašnijeg domaćeg filma?

by Željko Bošnjaković

https://www.danas.rs/kultura/posle-pedeset-godina-kako-je-leptirica-prestravila-generacije-i-ponela-titulu-najstrasnijeg-domaceg-filma/

 

b) Film i Đorđe Kadijević: Pola veka „Leptirice”, ostvarenja koje je 'veći utisak ostavilo na gledaoce, nego na kinematografiju'

by Nemanja Mitrović

https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-65247493

  

3) TV GOSTOVANJE (Kopernikus)

Otišao sam 10. novembra na TV Kopernikus, 25 minuta pričao o hororu i ZADUŠNICAMA, a onda se desilo nešto što niko nije očekivao!

25 minuta horora, u tri popodne, kad je narod najranjiviji za prijem sublimiranih poruka.

VIDEO pogledajte OVDE:

https://www.youtube.com/watch?v=_nKGg26921k

 

4) TV GOSTOVANJE (RTS 2)

SREDA, 22. NOV 2023. 

Emisija „Kulturni centar“

Kažu: „U novom izdanju Kulturnog centra proučavamo fenomen samizdat književnosti.“

U tom kontekstu govorio sam i ja, kao pisac koji je odabrao da svoju prozu objavljuje sam, bez posrednika, tzv. velikih izdavača. Zašto tako? Pogledajte u prilogu.

https://youtu.be/DC0ybqOxgIA?si=wuNVMSQnDbHCxg2Z

 

5) TV GOSTOVANJE (BelleAmie)

Na niškoj TV BelleAmie, 5. januara 2024. pisac Dejan Ognjanović govori o svom romanu ZADUŠNICE, o ulasku u širi izbor za NIN-ovu nagradu, o hororu kod nas...

https://youtu.be/LSLOtc2TrWk

 

6) Dao sam intervju za najbolji (i jedini) niški dnevni list, Narodne novine. Pitanja postavila stalna novinarka zadužena za kulturu, Aleksandra Gojković. Intervju je izašao u izdanju za sredu, 6. decembar.

 

 

 

MOJE PISANJE U DRUGIM PUBLIKACIJAMA

 

1) U Crnoj Gori je izašao prvi broj (dvobroj) časopisa za fantastiku u književnosti ATHANATIK, koji je više nego regionalni, bez preterivanja može se reći – svetski (po uredništvu i učesnicima). 

U ovom broju, ako do njega nekako dođete, možete čitati moj rad „Problemi poetike Stivena Kinga“.

 

2) U VASTARIENU, prestižnom američkom magazinu za umetnost najmračnijeg horora, koji je izašao tokom jula (6. tom, br. 1; leto 2023) objavljen je moj esej pod naslovom „Horror’s Bitter Pill: Pessimism in Lovecraft and Ligotti”. 

U pitanju je moj najduži esej do sada (ima 14.500 reči, iliti 51 karticu), a ako moj subjektivni sud o tome nešto znači, mislim da mi je i za sada najbolji.

To je rad koji sam, u kraćoj formi, septembra 2022. usmeno izložio u Transilvaniji, na konferenciji o pesimizmu, a sada ga možete pročitati u širem obliku (naravno, na engleskom).

 

3) KNJIŽEVNA FANTASTIKA, najbolji (i jedini) srpski časopis posvećen fanatastici, objavio je moj zapaženi i zamalo Brem Stokerom nagrađeni esej „Tri paradigme horora“ u svom 9. broju koji je izašao početkom jula.




4) RUE MORGUE

U prvom broju za 2023. imao sam veliki temat, posvećen stogodišnjici od izlaska prvog broja magazina WEIRD TALES. Moji sagovornici bili su pisci Ramsey Campbell i Laird Barron, i eksperti S.T. Joshi, Bobby Derie i Darrell Schweitzer.  

U broju za jul-avgust bio je moj temat o Ričardu Korbenu, povodom izlaska restaurisanog DENA. Moji sagovornici bili su kolorista, blizak saradnik pokojnog Korbena, José Villarrubia, i Mike Mignola, živa legenda stripa.


U broju za Noć veštica (sept-okt) bio je veliki izbor 30 Books That Should Be Made Into Movie, gde sam i ja učestvovao sa napisima o sedam naslova. Imate detaljnije o tom izboru na blogu.

Pored toga, tokom 2023. u RUE MORGUE magazinu izašlo je i 12 mojih prikaza horor knjiga i 2-3 prikaza filmova.

 

 

5) VESELI ČETVRTAK

I dalje intenzivno sarađujem s ovim strip izdavačem.


U luksuznom kolekcionarskom izdanju o Zagoru, BUBNJEVI DARKVUDA nalazi se moj esej o epizodi „Indijanski cirkus“. Neki čitaoci su ga pohvalili kao iznenađujuće dobar zato što u njemu izlazim iz svoje „zone komfora“ i pišem o epizodi koja nema ni najmanjeg traga horora. (U istom izdanju, o horor epizodi „Prokleto blago“, sa zombi gusarima, esej je pisao Aca Radivojević.)

U upravo izašlom luksuznom kolekcionarskom izdanju o Dilanu Dogu, PRIČA O NEDOKUČIVOJ GOSPI, možete čitati moj veoma iscrpan esej o Smrti kao liku u Dilanu uopšte, u hororu uopšte, ali naročito o svim Sklavijevim referencama, manje-više skrivenim, u kultnoj epizodi „Iza ogledala“.

Takođe, za najnoviju knjigu iz 3-u-1 BIBLIOTEKE DILAN DOG pisao sam kritiku epizode DUHOVI (pod naslovom DUHOVI BEZ DUŠE).


6) Moj intervju s MekTirnanom izašao je u NIN-u u četvrtak 13. jula.

 

7) U četvrtak 5. oktobra u nedeljniku NIN, na tri strane je izašao moj iscrpni intervju sa rediteljem Ričardom Stenlijem! 


8) Objavljen je zbornik naučnih radova Zlobnici, zlikovci, čudovišta, psihopate, u izdanju Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu i Andrićevog instituta u Andrićgradu.

To je zbornik radova sa naučnog okruglog stola „Zlobnici, zlikovci, čudovišta, psihopate“ održanog u okviru XVII međunarodnog naučnog skupa Srpski jezik, književnost, umetnost (Kragujevac/Andrićgrad, 11–13. novembar 2022).

A gde sam tu ja? Evo. U ovom obimnom zborniku, pored ostalog, možete pročitati i naučni rad posvećen mom romanu Prokletije!

Rastislav N. DINIĆ (University of Niš Faculty of Philosophy, Department of Philosophy),

STVARANJE „ALBANSKIH PSOGLAVIH”: RATNI ZLOČINI, PORICANJE I DEHUMANIZACIJA U ROMANU PROKLETIJE DEJANA OGNJANOVIĆA.

Ako vas zanima samo ovaj rad o PROKLETIJAMA, njega sam iz ove knjižurine od 590 strana isekao, i tih 15 strana -fajl pod imenom „Humanopoetika 43-58 (PROKLETIJE)“- možete skinuti OVDE:

https://www.mediafire.com/file/512pwon3ab123ao/Humanopoetika+43-58+(PROKLETIJE).pdf/file

 

 UČEŠĆE NA FESTIVALIMA

 

1) Niški Festival fantastike pod nazivom „Vračevi i mačevi“ od 12. do 14. maja u Niškom kulturnom centru, ugostio je dvojicu svetski popularnih pisaca fantastike, Adrijana Čajkovskog i Pitera V. Breta.

U subotu 13. maja tu sam održao predavanje pod nazivom „Deca doktora Džekila i Mister Hajda: Viktorijanski gotik“.

 

2) Grossmann Film & Wine Festival, Ljutomer, Slovenija.

Od 19. do 24. jula (pon-sub)

Glavni gost je bio John Mc Tiernan, s kojim sam uradio detaljan intervju za knjigu razgovora koju spremam. 

Na festivalu su bili i reditelj MEGALOMANIACA, i koreditelj GOODNIGHT MOMMY, i još neki likovi.

megalomanijaci

 

3) Slaughter Fest, Doljevac-Niš.

Od 30. juna do 2. jula (petak-nedelja)

Održan je Internacionalni festival umetničkih horor filmova (i hevi metala) “Slaughter Festival” u nekadašnjoj doljevačkoj klanici, u organizaciji Komplos Art Factory. Na tom festivalu ja sam umetnički direktor. 

Gosti su nam bili Dejan Zečević, Miki Lakobrija, Nenad Bekvalac...

Evo šta je bilo na festivalu prošle godine:

http://cultofghoul.blogspot.com/2023/06/slaughter-festival-najava-filmskog.html

 

4) Art-Anima Festival, KC Grad, Beograd.

5. i 6. jula (sreda/četvrtak)

Tribina „Žan Re i belgijska fantastika“ održana je u sredu 5. jula u Kulturnom centru Grad . Pored mene o Reu je govorio i njegov nagrađeni prevodilac na srpski, Goran Kostrović.

 

5) Sopot (filmski festival)

7. jul (petak) u 12.00

Učestvovao sam, kao uvodničar, na tribini/panelu povodom nagrade za životno delo Đorđu Kadijeviću: „Leptirica“ - 50 godina, delo Đorđa Kadijevića zauvek”.

Učesnici su bili:

Đorđe Kadijević,

Dejan Ognjanović, književnik i filmski i književni  kritičar,

Mihajlo Vitezović, scenarista filma o Đorđu Kadijeviću,

Đorđe Milosavljević Gera, reditelj,

Dejan Dabić, filmski kritičar,

Milan Anđelković,  književni kritičar i publicista

i Aleksandar Avramović, umetnički direktor festivala.

Snimak ovog panela pogledajte ovde:

https://youtu.be/iHZao8SZ3Rc?si=AXzNYHi02U4-cLQV

 

6) 17. Festival srpskog filma fantastike

RIČARD STENLI je bio gost festivala!

a) Posle projekcije filma COLOR OUT OF SPACE, 30. septembra, u Dvorani Kulturnog centra, q&a sa rediteljom vodio sam upravo ja.

 

b) 30. septembra održana je i jubilarna 10. Zombi Šetnja! Bio sam u žiriju!

 

 

7) Okrugli sto o Đorđu Kadijeviću

Međunarodna kolonija filmske kritike „Niš 2023“ održana je 17. i 18. novembra u prostorijama Centra za stručno usavršavanje u organizaciji Niškog kulturnog centra.

Šesta po redu kolonija filmske kritike okupila je desetak učesnika. O Kadijeviću su govorili: Božidar Zečević, Aleksandar Erdeljanović, mr Radenko Ranković, Saša Radojević, Igor Stanojević, dr Marko Pišev, Dragan Kovačević, Goran Mitić, Branislav Miltojević, dr Dejan Ognjanović, Dejan Dabić i Srđan Savić.

Tri izlaganja su se naročito bavila Kadijevićevim hororima, i to:

a) Kazna bez zločina u delu Đorđa Kadijevića - Igor Stanojević

b) Čudovišni hronotopi u filmovima Đorđa Kadijevića - Dr Marko Pišev

i c) Nelagoda sa žanrom: Kadijevićevi filmovi strave između intencije i recepcije - Dejan Ognjanović.

 

8) Filmski festival „Odraz strave“ održan je od četvrtka 14. do subote 16. decembra 2023. godine na tri lokacije u Beogradu.

Deo pratećeg programa Festivala činila je retrospektiva filmova „U fokusu – Dario Arđento Odraz strave“ u Muzeju Kinoteke.

U subotu 16. decembra održao sam u Muzeju Kinoteke predavanje o Dariju Arđentu pre filmova „Suspirija“ i „Inferno“.

Tom prilikom dobio sam od organizatora i ZAHVALNICU što postojim…

 

 

NAGRADA

 

Dejan Ognjanović dobio je jednu od najprestižnijih nagrada u oblasti horora, Rondo Haton Nagradu za Klasični Horor (Rondo Hatton Classic Horror Award), u kategoriji za Najbolji članak. 

Dobitnici nagrada obznanjeni su 5. maja rano ujutro po našem vremenu.

Ognjanović je nagrađen za članak „Hex of the Century“,’ objavljen u vodećem svetskom horor magazinu RUE MORGUE br. 205. Taj članak možete pročitati OVDE.

 

* * *

 

Toliko o onome što je hororično rađeno u 2023.

Šta se sprema za 2024. obznaniću što pre, čim to bude moguće (t.j. kad se neki dogovori i ugovori završe i potpišu).

Ko prati Kult Gula, znaće. Ko ne prati, neznaće!