Evo da se pohvalim jednim pisanijem koje mi je izašlo u vrlo zanimljivom
zborniku u Hrvatskoj, a čiji bi
sadržaj morao zanimati čitaoce ovog bloga i nevezano za moje prisustvo u njemu.
Iako nosi datum „prosinac 2019“ knjiga je zapravo iz štampe izašla u februaru 2020,
i evo osnovnih podataka o njoj.
LIBER MONSTRORUM BALCANORUM:
ČUDOVIŠNI SVIJET EUROPSKE MARGINE
uredili
Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz
izdavač
Naklada Jesenski i Turk
Institut za etnologiju i folkloristiku
Zagreb, prosinac 2019.
Evo kratkih odlomaka iz predgovora priređivača
koji će vam bolje približiti sadržaj i pristup ove knjige:
„Smatrali smo istraživački
poticajnim promisliti raznolike impregnacije čudovišnog u okolnostima
suvremenog svijeta obilježenog globalizacijom, putovanjima i tehnološkim
razvojem, za koji se naizgled čini kako dijeli malo toga zajedničkog s
monstruarijem srednjovjekovnih priručnika. Iako se prosječnom čitatelju
evokacija čudovišnog može učiniti fantastičnom reminiscencijom nekih prošlih
vremena, suvremene kulturne prakse kao i političke i društvene pojave opominju
kako takvu etiketu ne treba olako odbaciti.
U svijetu u kojemu dokumentacijska snaga virtualnih
iskustava ostavlja malo toga nepoznatim i neiskazanim, čudovišta još uvijek
nisu napustila naše živote. Njihova suvremena pojavnost ne samo da nastavlja
tradiciju srednjovjekovnog imaginarija čudovišnih grifona, baziliska, blemija,
psoglavaca, zmajeva i divova nego zaposjeda nove prostore i obilježava one
kulture čija je drugost dovoljan kriterij njihove daljnje demonizacije.
(...)
Suvremeni Liber
monstrorum, čiji smo naslov osvježili za balkansku perspektivu u naslovu
našega zbornika, iz različitih disciplinarnih i istraživačkih perspektiva
povezuje suvremenu teoriju čudovišta (engl. monster
theory) i studije o čudovišnom (engl. monster
studies), koje razvijaju angloamerički medievisti i postkolonijalni teoretičari
(J. J. Cohen, J. B. Friedman, D. Higgs Strickland, A. S. Mittman), s
disciplinarno raznolikim teorijskim promišljanjima Balkana (M. Todorova, V.
Goldsworthy, M. Bakic Hayden itd.)."
Rad kojim sam zastupljen u ovom zborniku napisao
sam zajedno sa prijateljem i kolegom, dr Markom
Piševim. Naslov je ČUDOVIŠNI
HRONOTOPI U FILMOVIMA Đorđa KADIJEVIĆA, a ovo mu je sažetak:
Trodimenzionalni prostor nije jednoznačan već neke
lokacije pod određenim okolnostima mogu postati liminalne zone u kojima dolazi
do susreta čoveka sa natprirodnim. Ovu hipotezu proveravamo kroz analizu četiri
filma Đorđa Kadijevića koji koriste ustaljene ambijente iz tradicije
književnosti i filma strave – vodenicu u Leptirici (1973), duševnu bolnicu u
Štićeniku (1973), stari zamak u Devičanskoj svirci (1973) i staru crkvu u
Svetom mestu (1990). U sva četiri slučaja radi se o ambivalentno percipiranim i
kulturnim značenjima nabijenim prostorima kakve smo u ranije objavljenim
analizama nazvali mesta straha. Međutim, ta mesta u Kadijevićevim filmovima
samo su donekle analogna onima u folklornoj građi. U predanjima južnoslovenskih
naroda do susreta čoveka s demonskim bićima uglavnom dolazi usled kršenja
određene zabrane, izrečene ili pretpostavljene, a mesta takvih susreta su na
marginama ljudskih staništa: vodenice, periferna raskršća, groblja, mostovi, i
slično. Kod Kadijevića, upliv onostranog u ovostrano može ali i ne mora biti
rezultat kršenja zabrane ili tabua: čudovišni hronotopi u njegovim filmovima
povezani su kako sa „viškom“ kulturnog naboja koji određena mesta po predanju
(i po tradiciji žanra) sa sobom nose tako i sa viškom psihološkog naboja koji
donose konkretni junaci. Napetosti koje stvaraju mesta straha u Kadijevićevim
delima proizilaze iz jezovitih značenja „učitanih“ u centralne lokacije.
Zadatak rada je da se, nadovezivanjem na predočeni teorijski uvid, prodre u
polje tenzija između poznatog i nepoznatog, normalnog i paranormalnog. Naš
glavni doprinos temi ogleda se u odgonetanju osobenosti i struktura veza između
tradicionalnih konotacija mesta straha i njihove prerade unutar osobene
autorske poetike, kao i u traženju odgovora na pitanje kakvim kulturnim i
estetskim kontekstima su te veze poduprte.
Ključne reči: „drugost“, film strave, horor
književnost, hronotop, liminalno, mesto straha
Ovo je prva strana tog rada u knjizi:
Ovim radom, dakle, nastavljam
kulturnu misiju promišljanja tradicije srpskog horora i širenja tih uvida,
začetih u knjizi U
BRDIMA HORORI: SRPSKI FILM STRAVE iz 2007. godine (NKC, Niš;
odavno rasprodato; planiram proširenu verziju ali još nisam ni počeo da je
pišem).
To širenje obavljam po čitavom ex-Yu prostoru – da podsetim, na
festivalu Fantastic Zagreb gostovao
sam 2011. godine i bio voditelj tribine na temu Ex-Yu horora na kojoj su
učestvovali Đorđe Kadijević, Krsto Papić
i Aca Radivojević (slikoviti izveštaj o tome imate OVDE),
a na slovenačkom festivalu Grosman
promovisao sam knjigu U BRDIMA HORORI i, godinama kasnije, knjigu VIŠE OD
ISTINE (o Kadijeviću), te vodio javne razgovore s Kadijevićem i Goranom Markovićem,
a za najbolji balkanski filmski
časopis EKRAN (Ljubljana, SLO) pisao sam opširan tekst o ex-Yu hororu,
u dva dela – detaljnije o tome, OVDE.
Ono što ovaj rad čini dodatno
vrednim jeste upravo vredan upliv koji je dr Pišev doneo iz ugla svoje struke,
antropologije i etnologije. On je pružio i teoretski okvir za ovaj rad, kroz
koncept „mesta straha“, tako da sve to, po principu „dve glave znaju više od
jedne“, čini ovaj rad svežim i vrednim čak i onima koji su čitali moje ranije
knjige, eseje, članke, intervjue i druga pisanija na temu Kadijevića i srpskog
horora.
A šta još ima, kakvih čuda i
čudovišta i sanđama, u ovoj knjizi? Evo kompletnog sadržaja pa nađite, svako za
sebe, teme i eseje koji vas najviše zanimaju. Rekao bih da vrednih naše pažnje
ima znatno više nego u mom drugom nedavnom učešću u hororolikom hrvatskom
naučnom zborniku, NARACIJE STRAHA (klikni pa vidi – OVDE).
LIBER MONSTRORUM
BALCANORUM
Čudovišni svijet
europske margine
Miranda Levanat-Peričić, Tomislav Oroz:
UVOD U LIBER MONSTRORUM BALCANORUM
I. Čudovišne granice i susreti na
pragu: Hic sunt Draculae et caetera
Tomislav Pletenac
KAD BALKAN ZAGRIZE. VAMPIRSKA METAFORA POLUOTOKA
Dejan Ognjanović, Marko Pišev
ČUDOVIŠNI HRONOTOPI U FILMOVIMA ÐORÐA KADIJEVIĆA
Sanja Lazarević Radak
CRNA SMRT: MONSTRUM SA GRANICE
Josip Zanki
BABA JAGA, ČUVARICA PRAGA
II. Kodiranje slike i funkcije:
monstrare et monere
Ana Gospić Županović
MONSTRUOZNOST PREJEDANJA I PIJANČEVANJA – MOTIVIKA
HRANE I PIĆA U RELKOVIĆEVOJ I DOŠENOVOJ EPICI 18.
STOLJEĆA
Mirna Sindičić Sabljo
BALKAN U MEMOARIMA JOZE KLJAKOVIĆA
Suzana Marjanić
DISTOPIJA I MONSTRUARIJ KRLEŽINA PUTA U RAJ
Miranda Levanat-Peričić
IMAGINARNI CIGANIN – OD JEÐUPKE DO „JERGINE CERGE“
III. Čudovišno tijelo: prijevodi,
prijenosi, izgubljena i nagomilana značenja
Persida Lazarevic di Giacomo
MONSTRA BALCANORUM U RUKOPISNOM REČNIKU CH. F.
TEMLERA
MAGIJSKI MONSTRUMI: USPON ILI PAD U ŽANR VLAŠKIH
DEMONA
Nevena Daković, Biljana Mitrović
ZAZORNOST BALKANSKE LEPOTE
Mileta Prodanović
MOYA SESSTRA I OSTALE (PRIKRIVENE) NEMANI
IV. Aveti prošlosti – Historia nostra
monstra vitae est
Lidija Stojanović
ARHIVI MELANKOLIJE I SMIJEHA. ANALIZA PROJEKTA
SKOPLJE 2014
Nenad Velicković
USPAVANA LJEPOTICA BOSANČICA (IDEOLOŠKI
PODTEKST PROJEKTA PIŠEM TI BOSANČICOM)
Mirela Holy
FENOMEN BALKANSKIH NEMRTVIH
I NJIHOVA ULOGA U KULTURNOJ PROPAGANDI
Tomislav Oroz
WE’RE NOT IN KANSAS ANYMORE? ČUDOVIŠNOST
SOCIJALIZMA I POSTSOCIJALISTIČKI BIJEG S BALKANA
Mario Vrbančić, Senka Božić Vrbančić
KAKO SE SPRIJATELJITI S ČUDOVIŠTEM
BILJEŠKE O AUTORIMA I AUTORICAMA
KAZALO OSOBNIH IMENA
