понедељак, 10. август 2020.

DRAKULIN GOST – Brem Stoker


            Dok trepnusmo okom, a evo nas već kod jubilarne, dvadesete (!) knjige u ediciji „Poetika strave“ koju vam uređuje Dr Ghoul i priređuje Orfelin! Ovog puta častimo vas mojim izborom najboljih Stokerovih kratkih priča strave pod naslovom DRAKULIN GOST. (A nakon opisa ove knjige, malo niže u ovom tekstu, videćete najavu pretplate za još dve nove Orfelinove fantastične knjige!)
Stoker je s pravom slavan pre svega zbog Drakule, vrhunskog horor romana koji je na žanr ostavio tako snažan pečat da on i dan-danas odjekuje: pogledajte moje poglavlje o ovom kamenu-temeljcu savremene koncepcije romana strave u studiji POETIKA HORORA, vi koji ste je na vreme kupili (trenutno rasprodata). Neki ga znaju i kao autora još dva romana, Dragulj sedam zvezda i Leglo belog crva (odličnu adaptaciju potonjeg režirao je veliki Ken Rasel – bacite oko na moj rivju tog predivnog filma OVDE), ali nažalost, Stoker je najmanje znan kao autor odličnih kratkih priča. Za razliku od pomenuta dva romana, koji imaju svojih sporadičnih draži, ali nedovoljno da bi se našli u prestižnoj ediciji najboljeg od najboljeg kakva je „Poetika strave“, Stokerove priče itekako zaslužuju svoje mesto ovde, i mislim da će čitaoci biti prijatno iznenađeni raznovrsnim kvalitetima koje ova zbirka nudi. Tim pre što se ogromna većina njenog sadržaja sada po prvi put nalazi u srpskom prevodu.


Šta ima u ovoj knjizi? Sedam priča i jedan odlomak iz romana.

Drakulin gost
Priča koja i jeste i nije deo zbivanja iz Drakule: putnik namernik nađe se, tokom žestoke oluje, kraj puste i zloglasne grobnice izvesne grofice, praćen vukovima i senima svog domaćina koji ga očekuje, grofa Drakule.

Sudijina kuća
Student matematike veoma povoljno iznajmi sobu u pustoj kući, gde mu noćne časove posvećene učenju remete ogroman pacov – i duh zlog sudije...

Tajna zlata koje raste
Kao u najboljim Poovim pričama, međuporodična svađa i potajno ubistvo dovode do jezovito-nekrofilnog rezultata koji se ne da sakriti.

Povratak Ejbela Behene
Da li je ljubav jača od smrti? I može li mrtav čovek da ispuni dati zavet, uprkos svim zaverama okrutne sudbine i zločinima beskrupuloznih „prijatelja“?

Skvo
Novopečeni bračni par na medenom mesecu u Nirnbergu dođe u notornu Nirnberšku kulu da, pored ostalog, vidi famoznu spravu za mučenje, „Gvozdenu devicu“ (da, baš onu po kojoj je nazvana grupa Iron Maiden!). Pridruži im se Amerikanac čiji će jedan nepromišljen čin pokrenuti bizaran i krvav sled događaja...
Pacovska sahrana
Čovek zaluta na periferiji Pariza u nadrealno-apokaliptički predeo deponije nastanjen ubilački nastrojenim podljudima – ali i jednako krvožednim pacovima...

Stari Hogen: Misterija
Beskrajno zabavna brutalno crnohumorna body-horror priča o nizu peripetija koje izazove pronalazak poprilično raspadnutog tela jednog utopljenika na obali mora.

Dolina čarobnice
Odlomak iz romana Dragulj sedam zvezda koji se može čitati kao zasebna priča, izolovano od romana, a opisuje pronalazak jedne staroegipatske grobnice i njenu zlokobnu „stanovnicu“, kao i jeziva dešavanja do kojih dovede njena ne-sasvim-mrtva mumija.

Osim toga, tu je i
Appendix:
Vampiri pre Drakule, Drakula posle Drakule
Anotirani pregled svih zaista značajnih pojava vampira u poeziji, kratkim pričama, novelama i romanima koji su prethodili Stokerovom romanu Drakula, plus pregled najznačajnijih Drakulinih vaskrsenja, reinkarnacija, reinterpretacija i reimaginacija u formi romana nakon Drakule.

Brem Stoker: U senci Drakule
Stručni pogovor dr Ognjanovića kontekstualizuje i objašnjava Stokerovu poetiku strave, a naročito njegove manje znane, ređe izučavane i nepravedno zapostavljene kratke priče.

Brem Stoker: Biografija

Brem Stoker na srpskom

Sve priče je lepo preveo Luka Račić (kao i sve ostalo u ovoj ediciji, uz budni nadzor Dr Ghoula i Mr Milenka).
Upečatljive korice i unutrašnje ilustracije načinio je naš verni Ivica Stevanović.

Knjiga ima 250 strana i uobičajeni izgled (tvrd povez, šiveno, sa strane ofarbano, unutra ilustrovano itd).
Cena u pretplati je 900 dinara.
Pretplata kreće 10. avgusta i traje do 10. septembra.

Ko želi samo ovu knjigu, može 900 din. da uplati na račun Orfelin izdavaštva, Kosovska 23, Novi Sad (broj računa 220-73108-85), a pretplatnik svoje podatke (ime i prezime, adresa i broj telefona), kao i naslove knjiga na koje se pretplatio šalje na: orfelinns@gmail.com.

Ko je želi direktno od Ghoula, može i to, nakon što izađe iz štampe, po istoj ceni.

Međutim, Orfelin u isto vreme raspisuje pretplatu za još dve knjige koje bi vas mogle zanimati, a ne spadaju u horor žanr.

Sabor ptica - Ransom Rigs


Sabor ptica je peti roman Ransoma Rigsa u serijalu o čudnovatoj deci gospođice Peregrin i drugi, pored Mape danâ, koji se bavi svetom američkih čudnovatih. Kao i u prethodnim knjigama i u ovoj je pripovedanje propraćeno mnoštvom zagonetnih, avetinjskih fotografija i kao i Mapa danâ, i Sabor je ptica štampan u punom koloru.

Svojim samrtnim rečima H. – Džejkobova poslednja veza sa tajnim životom njegovog dede Ejba – poverava Džejkobu opasnu misiju: da isporuči Nur Pradeš, nedavno otkrivenu čudnovatu, operativki znanoj samo kao V.
Nur proganjaju poput zveri. Ona se pominje u drevnom proročanstvu koje predskazuje sve bližu apokalipsu. Spasiti Nur znači spasiti budućnost čitavog čudnovatog sveta.

Uz pomoć tek nekoliko zbunjujućih tragova Džejkob mora otkriti kako da pronađe V., najzagonetniju i najmoćniju od svih Ejbovih bivših saradnika. Ali V. se krije i ne želi da ikada bude pronađena.
Vreme sve brže ističe. I dok Džejkob i njegovi prijatelji grozničavo rade na tumačenju proročanstva, njegova upozorenja…
Kada se zatvor u prašinu sruši
I bezumlje obgrli čitav svet
počinju…
Kad izdajnici dozovu kralja svoga
A drevni se od sna otrgnu
da se obistinjuju.
Sa neprijateljima za petama i nepoznatim pred sobom, pripovest o Džejkobu Portmanu nastavlja se dok on juri dalje, čini se sve brže i sve luđe, poput levka tornada u Pensilvaniji. 


Srebrno tkanje - Naomi Novik

Carstvo ljudi i carstvo snega drevnog naroda Staričana na korak su od sukoba i međusobnog uništenja kada se, kao neželjena spona između njih, pojavi Mirjem, devojka koja i protiv svoje volje, korak po korak, ovladava magijskom veštinom pretvaranja srebra u zlato. Njena se sudbina tako na vibrantan način upliće sa sudbinama cara Mirnacijusa i vojvotkinje Irine, sa sudbinama siromašne seoske devojke Vande i njena dva brata, Sergeja i Stepona, sa sudbinom vatrenog demona Černoboga i, iznad svega, sa životom nedodirljivog i neimenovanog snežnog kralja Staričana.

Polifono vodeći svoju priču, sa šest naratora i isto toliko vizura, Naomi Novik u Srebrnom tkanju verovatno dostiže vrhunac svog pripovedačkog umeća. Poput njene junakinje Mirjem, ona tka različite povesti na potki surove realnosti, mita i bajke i sve to, na kraju, postaje raskošna tapiserija na kojoj jasno uočavamo puteve potrage za srećom, prijateljstvom, poverenjem, ali pre svega za ljubavlju.


Eto: ako želite i ove vrhunce savremene fantasy književnosti, dodajte i njih na spisak i naručite u pretplati po najpovoljnijim cenama koje ćete ikada i igde naći.

Knjižarska cena Sabora ptica = 1.650 din, jer knjiga je u punom koloru (mek povez, šiveno). U pretplati kod Orfelina je 1.200 din.

Knjižarska cena Srebrnog tkanja = 1.760 (tvrd povez sa srebrotiskom). U pretplati kod Orfelina je 1.300.


Zajedno sa Drakulinim gostom (900 din u pretplati) to bi iznosilo 3.400 din za sve tri.

Međutim, ko želi da kupi sve tri knjige odjednom, sada, u pretplati, dobija dodatni popust i sve tri lepotice plaća 3.200 din! Ova ponuda, s popustom, važi samo tokom pretplatnog perioda, tj. max. do 10. septembra.


A sad, da se načas vratimo Drakuli... Evo kako počinje moj pogovor:



Brem Stoker: U senci Drakule

„Ja sam po prirodi zatajan u odnosu prema svetu.“
- Brem Stoker, u pismu Voltu Vitmenu, 1872.



Brem Stoker je bio i ostao čovek iz senke: sopstvenom voljom je najzrelije godine proveo u senci drugog čoveka, Henrija Irvinga, kojem je nesebično podredio kako svoj privatni, porodični život, tako i onaj stvaralački, budući da je za pisanje proze koristio retke slobodne trenutke preostale nakon ispunjenja zahtevnih obaveza koje je imao kao pozorišni menadžer najslavnijeg engleskog glumca svoje epohe. A onda, ironijom sudbine, dosuđeno mu je da i svoj posthumni život provede u senci drugog čoveka; to što je ovaj zapravo njegova fiktivna kreacija, transilvanijski velmoža-vampir, Drakula, nimalo ne pomaže stvari. Zapravo, činjenica da je Drakula dosegao snatus arhetipa i mita samo dodatno učvršćuje snagu lika u čijoj će senci, doveka, Stoker imati da boravi. To da je njegovo ime zanavek venčano sa Drakulinim očigledno je već i u samim naslovima dosadašnjih Stokerovih životopisa: Biografija Drakule: životna priča Brema Stokera, Čovek koji je napisao Drakulu: biografija Brema Stokera, Brem Stoker i čovek koji je bio Drakula i Iz senke Drakule: život Brema Stokera. Čak i onde gde se Drakula ne pominje poimence, prisutan je metonimijski, kao u naslovu najnovije biografije, Nešto u krvi: neispričana priča o Brem Stokeru. Od Drakule je njemu sada prosto nemoguće pobeći, sem nazad u senku.
            Za života je Stoker objavio trinaest romana, dve biografije, jedan priručnik, jednu dramu, jednu zbirku bajki i jednu zbirku priča; a ubrzo po njegovoj smrti izašla je još i zbirka priča Drakulin gost i druge jezive priče (1914). Međutim, za najveći broj čitalaca, pa i proučavalaca, on kao da je napisao samo jednu jedinu: famoznog Drakulu (1897). Znatno manji broj ljubitelja horora uopšte zna za preostala dva Stokerova žanrovska romana, Dragulj sedam zvezda i Leglo belog crva, a još manji broj ih je i pročitao. Preostalih petnaest naslova (koji uključuju zbirku priča o doživljajima pozorišne družine i romane pretežno u žanru istorijske i avanturističke romanse) potpuna su nepoznanica, zaboravljeni od svih, nevaskrsnuti novim izdanjima, zasenjeni onom jednom knjigom koja će trajati dokle god se knjige budu čitale. Stoker se, stoga, ukazuje kao proverbijalni „autor jedne knjige“, ali ova fraza, koja obično nosi pežorativnu konotaciju, naglo gubi svu svoju pežorativnost u njegovom slučaju, kada se primeni na roman toliko fundamentalan. Drakula je nedvosmisleno prepoznat kao klasik žanra horora, gde ima status kamena-temeljca i prototipa modernog romana strave, ali je takođe i klasik viktorijanske književnosti uopšte, u okviru koje se izučava kao potentno stecište vrednosti, nazora i odnosa karakterističnih za pitanja roda, pola, seksa, ženskih prava, homoseksualnosti, rase, kolonizacije, materijalizma i duhovnosti, nauke i praznoverja, muškog i ženskog, tehnologije i religije na prelomu vekova.
Međutim, o bogatim konotacijama ovog romana već smo detaljno pisali drugde. Umesto njima, celishodno je ovde se pozabaviti sledećim pitanjima koja se nameću iz ovako postavljenog uvoda. 1) U kakvom je odnosu Drakula sa ostatkom Stokerovog opusa, a pre svega sa preostala dva horor romana? 2) Postoje li lajtmotivi, teme, ideje i prepoznatljiv svetonazor koji povezuje sva Stokerova jezovita dela? 3) Kako, po tom pitanju, stoje Stokerove kratke priče, odnosno, mogu li se one na koherentan način povezati sa Stokerovim dužim formama? 4) Koja je vrednost i značaj Stokerovih kratkih priča, inače najčešće zanemarivanih u većini analiza njegove proze? Ostatak ovog teksta pokušaće da pruži odgovor na ta pitanja.