izabrana dela

izabrana dela

уторак, 25. фебруар 2020.

LIBER MONSTRORUM BALCANORUM: Čudovišni Svijet Europske Margine



            Evo da se pohvalim jednim pisanijem koje mi je izašlo u vrlo zanimljivom zborniku u Hrvatskoj, a čiji bi sadržaj morao zanimati čitaoce ovog bloga i nevezano za moje prisustvo u njemu. Iako nosi datum „prosinac 2019“ knjiga je zapravo iz štampe izašla u februaru 2020, i evo osnovnih podataka o njoj.

LIBER MONSTRORUM BALCANORUM: ČUDOVIŠNI SVIJET EUROPSKE MARGINE
uredili
Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz

izdavač
Naklada Jesenski i Turk
Institut za etnologiju i folkloristiku

Zagreb, prosinac 2019.

            Evo kratkih odlomaka iz predgovora priređivača koji će vam bolje približiti sadržaj i pristup ove knjige:
            „Smatrali smo istraživački poticajnim promisliti raznolike impregnacije čudovišnog u okolnostima suvremenog svijeta obilježenog globalizacijom, putovanjima i tehnološkim razvojem, za koji se naizgled čini kako dijeli malo toga zajedničkog s monstruarijem srednjovjekovnih priručnika. Iako se prosječnom čitatelju evokacija čudovišnog može učiniti fantastičnom reminiscencijom nekih prošlih vremena, suvremene kulturne prakse kao i političke i društvene pojave opominju kako takvu etiketu ne treba olako odbaciti.
U svijetu u kojemu dokumentacijska snaga virtualnih iskustava ostavlja malo toga nepoznatim i neiskazanim, čudovišta još uvijek nisu napustila naše živote. Njihova suvremena pojavnost ne samo da nastavlja tradiciju srednjovjekovnog imaginarija čudovišnih grifona, baziliska, blemija, psoglavaca, zmajeva i divova nego zaposjeda nove prostore i obilježava one kulture čija je drugost dovoljan kriterij njihove daljnje demonizacije.
            (...)
Suvremeni Liber monstrorum, čiji smo naslov osvježili za balkansku perspektivu u naslovu našega zbornika, iz različitih disciplinarnih i istraživačkih perspektiva povezuje suvremenu teoriju čudovišta (engl. monster theory) i studije o čudovišnom (engl. monster studies), koje razvijaju angloamerički medievisti i postkolonijalni teoretičari (J. J. Cohen, J. B. Friedman, D. Higgs Strickland, A. S. Mittman), s disciplinarno raznolikim teorijskim promišljanjima Balkana (M. Todorova, V. Goldsworthy, M. Bakic Hayden itd.)."

Rad kojim sam zastupljen u ovom zborniku napisao sam zajedno sa prijateljem i kolegom, dr Markom Piševim. Naslov je ČUDOVIŠNI HRONOTOPI U FILMOVIMA Đorđa KADIJEVIĆA, a ovo mu je sažetak:

Trodimenzionalni prostor nije jednoznačan već neke lokacije pod određenim okolnostima mogu postati liminalne zone u kojima dolazi do susreta čoveka sa natprirodnim. Ovu hipotezu proveravamo kroz analizu četiri filma Đorđa Kadijevića koji koriste ustaljene ambijente iz tradicije književnosti i filma strave – vodenicu u Leptirici (1973), duševnu bolnicu u Štićeniku (1973), stari zamak u Devičanskoj svirci (1973) i staru crkvu u Svetom mestu (1990). U sva četiri slučaja radi se o ambivalentno percipiranim i kulturnim značenjima nabijenim prostorima kakve smo u ranije objavljenim analizama nazvali mesta straha. Međutim, ta mesta u Kadijevićevim filmovima samo su donekle analogna onima u folklornoj građi. U predanjima južnoslovenskih naroda do susreta čoveka s demonskim bićima uglavnom dolazi usled kršenja određene zabrane, izrečene ili pretpostavljene, a mesta takvih susreta su na marginama ljudskih staništa: vodenice, periferna raskršća, groblja, mostovi, i slično. Kod Kadijevića, upliv onostranog u ovostrano može ali i ne mora biti rezultat kršenja zabrane ili tabua: čudovišni hronotopi u njegovim filmovima povezani su kako sa „viškom“ kulturnog naboja koji određena mesta po predanju (i po tradiciji žanra) sa sobom nose tako i sa viškom psihološkog naboja koji donose konkretni junaci. Napetosti koje stvaraju mesta straha u Kadijevićevim delima proizilaze iz jezovitih značenja „učitanih“ u centralne lokacije. Zadatak rada je da se, nadovezivanjem na predočeni teorijski uvid, prodre u polje tenzija između poznatog i nepoznatog, normalnog i paranormalnog. Naš glavni doprinos temi ogleda se u odgonetanju osobenosti i struktura veza između tradicionalnih konotacija mesta straha i njihove prerade unutar osobene autorske poetike, kao i u traženju odgovora na pitanje kakvim kulturnim i estetskim kontekstima su te veze poduprte.   

Ključne reči: „drugost“, film strave, horor književnost, hronotop, liminalno, mesto straha

Ovo je prva strana tog rada u knjizi:

            Ovim radom, dakle, nastavljam kulturnu misiju promišljanja tradicije srpskog horora i širenja tih uvida, začetih u knjizi U BRDIMA HORORI: SRPSKI FILM STRAVE iz 2007. godine (NKC, Niš; odavno rasprodato; planiram proširenu verziju ali još nisam ni počeo da je pišem). 
To širenje obavljam po čitavom ex-Yu prostoru – da podsetim, na festivalu Fantastic Zagreb gostovao sam 2011. godine i bio voditelj tribine na temu Ex-Yu horora na kojoj su učestvovali Đorđe Kadijević, Krsto Papić i Aca Radivojević (slikoviti izveštaj o tome imate OVDE), 
a na slovenačkom festivalu Grosman promovisao sam knjigu U BRDIMA HORORI i, godinama kasnije, knjigu VIŠE OD ISTINE (o Kadijeviću), te vodio javne razgovore s Kadijevićem i Goranom Markovićem
a za najbolji balkanski filmski časopis EKRAN (Ljubljana, SLO) pisao sam opširan tekst o ex-Yu hororu, u dva dela – detaljnije o tome, OVDE.
            Ono što ovaj rad čini dodatno vrednim jeste upravo vredan upliv koji je dr Pišev doneo iz ugla svoje struke, antropologije i etnologije. On je pružio i teoretski okvir za ovaj rad, kroz koncept „mesta straha“, tako da sve to, po principu „dve glave znaju više od jedne“, čini ovaj rad svežim i vrednim čak i onima koji su čitali moje ranije knjige, eseje, članke, intervjue i druga pisanija na temu Kadijevića i srpskog horora.
            A šta još ima, kakvih čuda i čudovišta i sanđama, u ovoj knjizi? Evo kompletnog sadržaja pa nađite, svako za sebe, teme i eseje koji vas najviše zanimaju. Rekao bih da vrednih naše pažnje ima znatno više nego u mom drugom nedavnom učešću u hororolikom hrvatskom naučnom zborniku, NARACIJE STRAHA (klikni pa vidi – OVDE).


LIBER MONSTRORUM BALCANORUM
Čudovišni svijet europske margine

Miranda Levanat-Peričić, Tomislav Oroz:
UVOD U LIBER MONSTRORUM BALCANORUM

I. Čudovišne granice i susreti na pragu: Hic sunt Draculae et caetera

Tomislav Pletenac
KAD BALKAN ZAGRIZE. VAMPIRSKA METAFORA POLUOTOKA

Dejan Ognjanović, Marko Pišev
ČUDOVIŠNI HRONOTOPI U FILMOVIMA ÐORÐA KADIJEVIĆA

Sanja Lazarević Radak
CRNA SMRT: MONSTRUM SA GRANICE

Josip Zanki
BABA JAGA, ČUVARICA PRAGA
 
II. Kodiranje slike i funkcije: monstrare et monere

Ana Gospić Županović
MONSTRUOZNOST PREJEDANJA I PIJANČEVANJA – MOTIVIKA
HRANE I PIĆA U RELKOVIĆEVOJ I DOŠENOVOJ EPICI 18. STOLJEĆA

Mirna Sindičić Sabljo
BALKAN U MEMOARIMA JOZE KLJAKOVIĆA

Suzana Marjanić
DISTOPIJA I MONSTRUARIJ KRLEŽINA PUTA U RAJ

Miranda Levanat-Peričić
IMAGINARNI CIGANIN – OD JEÐUPKE DO „JERGINE CERGE“

III. Čudovišno tijelo: prijevodi, prijenosi, izgubljena i nagomilana značenja

Persida Lazarevic di Giacomo
MONSTRA BALCANORUM U RUKOPISNOM REČNIKU CH. F. TEMLERA

MAGIJSKI MONSTRUMI: USPON ILI PAD U ŽANR VLAŠKIH DEMONA

Nevena Daković, Biljana Mitrović
ZAZORNOST BALKANSKE LEPOTE

Mileta Prodanović
MOYA SESSTRA I OSTALE (PRIKRIVENE) NEMANI

IV. Aveti prošlosti – Historia nostra monstra vitae est

Lidija Stojanović
ARHIVI MELANKOLIJE I SMIJEHA. ANALIZA PROJEKTA SKOPLJE 2014

Nenad Velicković
USPAVANA LJEPOTICA BOSANČICA (IDEOLOŠKI
PODTEKST PROJEKTA PIŠEM TI BOSANČICOM)

Mirela Holy
FENOMEN BALKANSKIH NEMRTVIH
I NJIHOVA ULOGA U KULTURNOJ PROPAGANDI

Tomislav Oroz
WE’RE NOT IN KANSAS ANYMORE? ČUDOVIŠNOST
SOCIJALIZMA I POSTSOCIJALISTIČKI BIJEG S BALKANA

Mario Vrbančić, Senka Božić Vrbančić
KAKO SE SPRIJATELJITI S ČUDOVIŠTEM

BILJEŠKE O AUTORIMA I AUTORICAMA

KAZALO OSOBNIH IMENA